ASECAP-ovi dani studija i informacija, održani od 27. do 30. svibnja 2012. godine u talijanskom gradu Torinu, okupili su 250 sudionika iz svih dijelova Europe. Ovaj uspješan skup obilježen je razgovorima na visokoj razini pri čemu je tema bila "Inovativna transeuropska prometna mreža (TEN-T): u susret pametnom, zelenom i sigurnom prometu".

Inovativna transeuropska prometna mreža

Vrijeme je da inteligentan, ekološki prihvatljiv i siguran promet postane stvarnost.

Kao i obično, prvi dan skupa bio je posvećen političkoj sjednici na kojoj su između ostalih sudjelovali i predstavnici talijanskog ministra za infrastrukturu i gospodarski razvoj, Europske Komisije, Generalne direkcije za mobilnost i promet (DG Move), Europskog parlamenta itd. U jutarnjim satima prvog dana održana je Prva plenarna sjednica: Inteligentne ceste s naplatom cestarine: Ostvarivanje inteligentne vizije pomoću inteligentne misije. Predsjednik ASECAP-a gosp. Schierhackl i predsjednik AISCAT-a gosp. Palenzona naglasili su da ASECAP-ove autoceste trebaju udovoljiti zahtjevima za povećanjem standarda te u tom smislu postati inteligentnije, pouzdane, održive i usmjerene prema pružanju usluga. Pametni prometni sustavi (ITS) i interoperabilnost sredstva su koja omogućuju ostvarivanje tih standarda uz pomoć policije i autoprijevoznika. Korisnicima se treba omogućili jednostavan pristup informacijama, pa je razvoj usluga u tom području jedan od sljedećih vrlo važnih koraka koje trebaju napraviti upravitelji autocesta. S obzirom na postojanje raznih usluga na državnoj i međunarodnoj razini, te na brojne istraživačke projekte koji se upravo provode, svi se zainteresirani slažu da se usluge trebaju standardizirati i uskladiti, te da se trebaju razvijati cestovne karte i programi isto kao i iznaći metode financiranja. Što se tiče interoperabilnosti, trebamo paziti da se ne usvajaju monopolistička rješenja. Iako nam sustav EETS (europska elektronska naplata cestarine) još uvijek nije dostupan, bilateralna rješenja u smislu interoperabilnosti danas su već realnost, a regionalna su rješenja prvi korak prema uvođenju EETS-a.

Koncesije: u kojoj se mjeri treba koristiti regulativa?

Druga plenarna sjednica bavila se koncesijama i pitanjima reguliranja koncesija. Europska Komisija dala je čvrsta obećanja članicama ASECAP-a: nacrt direktive o koncesijama koji je podnesen 20. prosinca 2011. godine svakako će se revidirati i to tako da će se njihova stajališta uzeti u obzir kada god to bude moguće. Gospođa Szychowska iz Opće uprave Europske Komisije za usluge unutarnjeg tržišta napomenula je da se trebaju usvojiti nova pravila tako da javna potrošnja postane djelotvornija. Često postoje krive predodžbe o pravilima koja se odnose na ponude i koncesije. Iako je to potpuno jasno upraviteljima infrastrukture s naplatom cestarine, isto se ne može uvijek reći za političke strukture. Takovi nesporazumi mogu dovesti do privatizacija ili prisilnih privatizacija koje nisu u skladu s našim namjerama. Još uvijek je ideja da se usluge usmjere prema vani.

Najveći otpor ovom prijedlogu dolazi uglavnom iz država koje ne žele liberalizirati tržište, koje žele zadržati slobodu ugovaranja, kao što je to na pr. slučaj s Francuskom, ili iz država poput Njemačke koje ne žele revidirati pravila na lokalnoj razini. Komisija je uvijek prezentirala direktivu o koncesijama kao sredstvo za "jačanje rasta i povjerenja" što države teško da mogu osporavati. Zbog usmjerenosti prema direktivi o javnoj nabavi Komisija je doživjela dosta kritika jer nije u dovoljnoj mjeri uzela u obzir posebnosti koncesija (koncesije javih radova danas sur regulirane samo direktivama 2004/17 i 2004/18 o javnoj nabavi).

Iako priznaju potrebu za uvođenjem regulative, koncesionari naglašavaju da zbog svoje različitosti koncesije trebaju imati drugačiji pravni tretman: javna nabava je tehnika kupovanja dok su koncesije partnerstvo između javnog tijela i poduzeća odabranog da izgradi infrastrukturu i obavlja usluge upravljanja i to za iznose i na vremenski rok koji mogu uzrokovati različite situacije.

Isto tako, činjenica da se rizici prebacuju na koncesionara opravdava posebna pravila ugovaranja, pa tako i posebnu regulativu. Poteškoća je zapravo u usklađivanju regulative na razini zemalja članica: koncesionari se trebaju boriti s uvjetima nelojalne konkurencije (što ide nauštrb ponuđačima iz drugih zemalja članica) i pravne nesigurnosti i to zbog velikih razlika u propisima na razini država. Ona je također izvijestila sudionike da su u većini slučajeva prigovori doveli do izmjena, te je navela pojedinosti o kriterijima dodjele posla. U tom je segmentu odlučeno da se ne usvoji neki određeni postupak za dodjelu posla. Umjesto nametanja strogih postupaka, u nacrtu se predviđa katalog jamstava koji trebaju ispuniti javni organi. Javi organi imaju mogućnost usvajanja ekonomski najpovoljnije ponude ili kriterija za dodjelu posla koji zadovoljavaju samo opće uvjete.

Trajanje koncesije smatra se jednim od najkontraverznijih elemenata zbog velikog stupnja različitosti između pojedinih koncesija. Nije moguće usvojiti standardno trajanje iako se trajanje u nekim sektorima može regulirati. Na najviše se pritužbi i poteškoća nailazi u vezi s promjenama ugovora. Gospođa Szychowska je navela da se u dugačkom dijelu o promjenama pravi razlika između bitnog i nebitnog. Pozivajući se na prethodnu diskusiju, koncesionari za autoceste su naveli da su potrebe za financiranjem vrlo visoke, dok je s druge strane proračun vrlo nizak. Ne bi se trebalo dozvoliti da nova direktiva ugrozi fleksibilnost postojećih koncesija. Pravila bi trebala biti jasna i jednostavna pa se u tom smislu treba u obzir uzeti napomena ASECAP-ovih predstavnika. Oni su poslali poruku da će izuzetno pozorno pratiti razvoj situacije. Prijedlog objavljen 2011. godine će se revidirati i opet prezentirati, a predviđa se da bi do usvajanja moglo doći do kraja 2012. godine.

Što se tiče teme dobivanja financijskih sredstava potrebnih za pokretanje koncesijskog ugovora, gosp. Barrett iz Europske investicijske banke je naglasio značaj prihvatljivog pravnog okvira, jer je isti od ključne važnosti za ishođenje financijskih sredstava potrebnih za investicije. Da bi se u ekonomskom smislu osigurala konkurentnost, potrebna je odgovarajuća razina investicija, pa tako i pogodan pravni okvir.

Kvaliteta regulative može omogućiti privatnim poduzećima koja preuzimaju rizik da im tretman bude jednak kao i za javna poduzeća. Za financiranje infrastrukture trebaju se iznaći nove paradigme, a pritom su ključni elementi kvaliteta planiranja infrastrukture i kvaliteta financiranja infrastrukture. "Inicijativa projektnih obveznica" zamišljena je tako da privuče institucije da sredstva ulože u financiranje novih infrastrukturnih projekata i to kroz povećanje boniteta glavnog duga. Mehanizam se sastoji u poboljšavanju kreditne vjerodostojnosti projekta tako da se koncesionarev dug podijeli u tranše glavnog duga i sekundarnog duga. Doprinos sekundarnog duga povećava kredibilitet glavnog duga, koji doseže razinu na kojoj većini ulagača nije teško zadržati obveznicu kroz duže vremensko razdoblje.

Ciljna područja za sustavnu primjenu ovog modela financiranja su neke vrste infrastrukturnih građevina u sektorima prometa, energetike i širokopojasnih komunikacija. Na kraju je predstavnik EIB-a izvijestio sudionike o Moodysovoj studiji u kojoj se ocjenjuju razni projekti provedeni u razdoblju od 1983. do 2008. godine. Rezultati te studije pokazuju da dobro strukturirani projekti sa solidnom ugovornom osnovom uglavnom rjeđe zalaze u poteškoće i na njima su troškovi financiranja niži.

Najnovije vijesti iz svijeta prometa

Na trećoj plenarnoj sjednici dat je kratak pregled ASECAP-ovih godišnjih aktivnosti i poslova koji su obavljeni u okviru tri COPER-a:

  • COPER I, Stalni odbor za sadašnje i buduće koncesije i naplatu cestarine. Predsjednik odbora gosp. Mesqui dao je kratak prikaz novijih aktivnosti vezanih za EETS. 28. studenog 2011. Godine, u Ljubljani je organiziran seminar "Razvoj EETS-a - Izazovi i perspektive" da bi se utvrdilo da li su članovi obavili svoje dužnosti te da li su spremni za rok koji ističe u listopadu 2012. godine. Iako pružatelji usluga EETS-a nisu ovdje, oni djeluju u nekim državama, a prostor za pružanje tih usluga je dostatan. ASECAP-ov dokument o službenom stajalištu glede EETS-a poslan je Komisiji a oba prijedloga, jedan o EETS-u a drugi o koncesijama i javnoj nabavi, upravo razmatraju su-zakonodavci EU.
  • COPER II, Stalni odbor za okoliš, sigurnost i zaštitu. Predsjednik odbora gosp. Rotongo prikazao je aktivnosti u području cestovne sigurnosti gdje je rad započet 1990. godine s izradom prvog operativnog programa za cestovnu sigurnost, nakon čega je slijedio drugi program s ciljem da se do 2010. godine broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi u odnosu na brojke iz 2001. godine. 2011. godine objavljena je bijela knjiga o prometu u kojoj je zacrtan cilj pedesetpostotnog smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama u razdoblju do 2050. godine. ASECAP-ove inicijative u području cestovne sigurnosti uključuju organizaciju (od 2009. g.) godišnjih skupova o cestovnoj sigurnosti, te stalne kontakte sa službenicima EU zaduženima za područje cestovne sigurnosti. Rezultati koje su članice ASECAP-a postigle u području cestovne sigurnosti bolji su od prosjeka za ceste u EU, i praktički su izjednačeni sa ciljevima EU za razdoblje od 2003. do 2010. godine.
  • COPER III, stalni odbor za inteligentne prometne sustave. Predsjednik odbora gosp. Camolino stavio je naglasak na Direktivu o ITS sustavima i na izvješća država članica koja su predana u kolovozu prošle godine. Europska Komisija promovira definiciju usluga spomenutih u toj Direktivi kroz uspostavljanje specijaliziranih radnih skupina. U okviru ASECAP-a osnovana je europska savjetodavna skupina za ITS. Prioritetna akcija koja je najviše uznapredovala je takozvani "e-poziv". Gospodin Camolino također je dao kratak pregled stanja u područjima "Laki put", "i-mobilnost" i standardizacija, te je prezentirao planove GSA-ASECAP-a i UNECE-a u vezi s uvođenjem ITS-a.

Gosp. Dionelis, generalni sekretar ASECAP-a, prikazao je novu strukturu ASECAP-a usvojenu dan ranije na glavnoj skupštini, u toku koje je predstavljen i COPER IV, stalni odbor za analizu prometnih i statističkih podataka.

Drugog dana skupa održane su tri paralelne tehničke sjednice - interaktivne radionice:

  • Prva sjednica: Radionice o koncesijama i najboljim praktičnim iskustvima u naplati cestarine;
  • Druga sjednica: Radionice o održivim postupcima: društveno-sigurnosni i ekološki aspekti u praksi;
  • Treća sjednica: Radionica o razumijevanju i razvoju inteligentnih transportnih sustava u stvarnim tržišnim uvjetima.

Sve prezentacije i govori mogu se pogledati na internetskim stranicama ASECAP Days 2012.

Zatvarajući četrdesete ASECAP-ove dane studija i informacija, gosp. Čaklović, predsjednik HUKE, najavio je i pozvao sve članove i zainteresirane osobe da se prijave i dođu na 41. ASECAP-ove dane studija i informacija koji će se održati u Dubrovniku u razdoblju od 26. do 29. svibnja 2013. godine. HUKA je izuzetno zadovoljna što će biti domaćin ovog važnog skupa, pa ovu priliku koristimo da pozovemo sve zainteresirane da podrže ovaj glavni godišnji ASECAP-ov skup koji omogućuje značajnim ličnostima i stručnjacima da se susretnu, razmijene ideje i razviju dobre "komunikacijske putove".

Soba 2 Stola© 2004-2021 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine - HUKA
Sva prava zadržana.