Što je cestarina?

Cestarina je naknada koju korisnici autocesta-vozači plaćaju tvrtki koja upravlja autocestom. S obzirom da su autoceste prometnice najviše razine uslužnosti one pružaju veću sigurnost, udobnost i brzinu. Također, korisnicima su na raspolaganju i prateći sadržaji na autocesti (odmorišta, benzinske pumpe, trgovine i dr.) te se za sveukupne usluge naplaćuje cestarina.

Prihodi od cestarine tvrtke koriste za financiranje i građenje autocesta, njihovo održavanje, upravljanje svim službama koje omogućavaju sigurnu vožnju, povrat kredita te modernizaciju tehničkih i drugih sustava gospodarenja autocestama.

U Hrvatskoj se cestarina naplaćuje prema prijeđenoj udaljenosti. Cestarina se prema ovom kriteriju naplaćuje svim skupinama korisnika od I do IV kategorije.

Korisnici se svrstavaju u cijenovne razrede sukladno Pravilniku o kategorizaciji koji je donijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te skladno Odlukama o visini cestarine donesenoj za svako od društava koja gospodare autocestama u Hrvatskoj.

Jesu li operateri autocesta odgovorni za povećanje prometnih gužvi?

Odgovor modernih autocesta s naplatom je NE. Autoceste ulažu sredstva i znanje u primjenu novih tehnologija i provođenje interoperabilnosti elektroničkih sustava naplate cestarine, koji će olakšati prometovanje i znatno povećati prosječan protok vozila na naplatnim postajama.

Promatrajući stanje na autocestama Europske unije možemo konstatirati da je i na hrvatskim autocestama mobilnost u stalnom porastu. Stoga koncesionari unaprijeđuju protočnost prometa, prije svega poticanjem korisnika da rabe elektroničku naplatu cestarine (ENC) i druge oblike beskontaktne naplate koji smanjuju gužve i čekanja na naplatnim postajama. Potiče se također bolje informiranje korisnika kako bi svoje planove putovanja uskladili sa stanjem na cestama.

Je li točno da naplata cestarine predstavlja dvostruko oporezivanje korisnika autoceste?

Odgovor je jednostavan: korisnik autoceste plaća to što je koristio određenu infrastrukturu i objekte. Taj isti korisnik plaća i porez na gorivo koje je koristio tijekom putovanja autocestom s naplatom cestarine. No, to se ne može gledati kao dvostruko oporezivanje korisnika jer se porez na gorivo primjenjuje i na druge društvene proizvode.

Zašto Hrvatska ne uvede vinjete jer bi se autoceste više koristile i ne bi bilo gužvi?

Od samih početaka izgradnje autocesta Republika Hrvatska je cijene cestarine izračunavala na temelju udaljenosti koju je korisnik prešao te na temelju troškova koji su vezani uz određenu autocestu: troškovi izgradnje, povrata kredita, troškovi opremanja, troškovi održavanja, troškovi funkcioniranja svih službi sigurnosti i upravljanja autocestom, troškovi naplaćivanja cestarine.

Takav izračun cestarine osigurava financijske prihode dostatne za pokrivanje svih troškova.

Da bi se potrebna sredstva osigurala putem vinjeta, najniža cijena vinjete trebala bi biti jednaka barem cijeni najduže dionice autoceste, dakle npr. od Macelja do Ravče (zasad). Svaki drugi izračun remetio bi financijsku održivost te bi daljnja izgradnja i gospodarenje autocestama bili upitni. Sustav vinjeta pogodan je za zemlje s malom mrežom autocesta, za zemlje koje dosad nisu imale izravnu naplatu, za zemlje s velikim tranzitnim prometom i sl.

Kad govorimo o većem korištenju autocesta, bilo bi izvrsno da autoceste budu besplatne i da ih svi što češće koriste. No, autoceste su izgrađene sredstvima koja treba otplatiti, stoga je glavni cilj da njihovo korištenje omogući da se uložena investicija uspije otplatiti.

Soba 2 Stola© 2004-2017 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine - HUKA
Sva prava zadržana.