ASECAP svake godine u nekoj od svojih zemalja članica organizira konferenciju na visokoj razini posvećenu sigurnosti cestovnog prometa. Ove su godine Grčki državni fond za ceste (TEO) i ASECAP zajednički organizirali četvrti takav susret, koji je održan u utorak 1. ožujka 2011. godine u Ateni.

Autoceste s naplatom cestarine na putu prema ostvarenju "vizije nula"

Imajući u vidu smjernice Europske komisije o cestovnoj sigurnosti u razdoblju od 2011. do 2020. godine, ovaj značajan skup predstavljao je jedinstvenu priliku da svi ključni subjekti iz svih zemalja Europe, od stručnjaka za to područje pa do donositelja odluka na državnoj i europskoj razini, porazgovaraju o sadašnjem i budućem doprinosu cesta s naplatom cestarine i koncesijskog modela građenju i razvijanju zajedničkog europskog područja cestovne sigurnosti. Uz ASECAP-ove članice, skupu su prisustvovali i predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i raznih obrazovnih institucija iz Grčke, čime je još jednom potvrđen značaj i uspjeh ovog skupa koji daleko nadilazi brojne sastanke o sigurnosti koje redovno organiziraju razne organizacije. Na konferenciji su iz HUKA-e sudjelovali potpredsjednik Aleksanadar Čaklović i zamjenica koordinatorice Diana Benković te iz Podružnice za održavanje Autoceste Rijeka Zagreb d.d. Zrinka Drozdek, suradnica za nadzor i vođenje prometa.

Prihod od naplate cestarine pomaže u razvoju sigurnije infrastrukture

Ocjenjujući stručnost i iskustvo članica ASECAP-a, te značajnu ulogu sektora naplate cestarine u povećanju razine sigurnosti svakog vozača, direktor Europske komisije gosp. Enrico GRILLO PASQUARELLI naglasio je da "ASECAP-ove članice provode načelo sigurnosti cestovnog prometa u praksu kroz svoj svakodnevni rad" te je dodao da su partnerski odnos između javnog i privatnog sektora (PPP), te prikladno usmjeravanje prihoda ostvarenog naplatom cestarine, najbolji modeli daljnjeg ulaganja u sigurnu infrastrukturu. Također je napomenuo da u segmentu sigurnosti cestovne infrastrukture još uvijek ima dosta mjesta za poboljšanja, naročito u području izvangradskih prometnica. Europska će komisija promovirati odgovarajuće uvjete cestovne sigurnosti za državne ceste, jer se na njima zapravo i događa najveći broj nesreća, a tu su ulaganja u svakom slučaju i najpotrebnija. Naglasio je i da će sredstva Europske unije biti dostupna samo u slučajevima kada se infrastruktura gradi u skladu s direktivom Europske unije o eurovinjeti te Direktivom o sigurnosti cestovnih tunela. Europska će komisija objaviti smjernice s uvjetima kojima se treba udovoljiti da bi se stekla podobnost za dobivanje sredstava iz fondova, te s uvjetima produženja glede primjene načela iz tih Direktiva, a za države koje su u zaostatku. Važno je napomenuti da se ta načela trebaju odnositi i na druge ceste a ne samo na mrežu TEN-T. Gosp. Pasquarelli također je naveo da će se u razgovorima o sigurnosti infrastrukture postaviti i pitanje klimatskih promjena, a također i pitanje značaja održavanja cesta što pak upućuje i na problem zaštite radnika na gradilištima. U završnom dijelu izlaganja, naglasio je da svi moramo raditi zajedno, podijeliti odgovornost, te pokušati dosegnuti najvišu moguću razinu sigurnosti. Govoreći u istom duhu, gosp. Yiannis MAGRIOTIS, grčki zamjenik ministra za infrastrukturu, promet i mreže, podsjetio je da uspješno upravljana infrastruktura, bazirana na koncesijskom modelu, vodi prema sigurnijem cestovnom prometu i uspješnom gospodarskom razvoju.

Potreba za značajnijom primjenom sustava kontrole

ASECAP-ove članice i ostali ključni subjekti iz Europe i Grčke također su pokazali da su autoceste s naplatom cestarine već i sada bitno sigurnije od sekundarnih prometnica, te su jedni drugima prenijeli najbolja praktična znanja o akcijama koje se poduzimaju po pitanju sigurnosti i uvođenju tehničkih poboljšanja. Osim toga, razmatrane su i mogućnosti djelovanja upravitelja autocesta u smislu kontinuiranog smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na njihovoj mreži, sve dok se ne ostvari vizija o nula nesreća za sve korisnike, uključujući i one koji se smatraju posebno ranjivima. U tom je smislu gđa Ines AYALA SENDER, članica Europskog parlamenta (MEP) naglasila da ASECAPove članice mogu doprinijeti razvoju zajedničke definicije ozljeda, pa tako i ostvarenju cilja smanjenja njihovog broja i to kroz podjelu svog stručnog znanja s ostalima, te kroz širenje informacija koje im stoje na raspolaganju. Također je naglasila da postoji velika potreba za pojačanom primjenom svih sustava kontrole (kamere, ispitivanja količine alkohola i droge u krvi, dostupnost informacija za vozače). Potreban je operativni plan, a njega će uskoro izraditi Odbor za promet. Plan će sadržavati vremenski raspored aktivnosti, okvir za ocjenu svake radnje koja se odnosi na cestovnu sigurnost, te sve ostalo što je potrebno za ostvarenje osnovnog cilja smanjenja broja smrtnih slučajeva na polovicu, te dugoročnog cilja prema kojem do 2050. godine ne bi trebao biti zabilježen niti jedan smrtni slučaj. Da bi se ti ciljevi ostvarili potrebna je konkretna ocjena nesreća, a isto se tako pažnja treba usmjeriti prema raznim vrstama cestovnih korisnika, prema smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda djece i starijih osoba, prema uređenju sigurnih parkirališta, osiguranju profesionalnih vozača itd. Bijela knjiga o prometu objavit će se potkraj ožujka 2011. godine, a u njoj će se veći naglasak staviti na uklanjanje spojeva ugljika iz prometa, što se treba razmatrati zajedno s pitanjima sigurnosti i infrastrukture, jer je infrastruktura jedan od ključnih elemenata koje možemo koristiti u borbi protiv promjene klime, zagađenja i buke.

Prikupljanje pouzdanih podataka o nesrećama potrebno je radi definiranja ciljeva

Govoreći o ovoj temi, gosp. Kallistratos Dionelis naglasio je da se tu ne radi o određivanju cilja koji se treba ostvariti, već je pravo pitanje kako doći do tog cilja, a za to su potrebni alati poput operativnih planova i analiza isplativosti. Kreatorima politika izuzetno su značajni podaci koji se dostavljaju, a u tom u tom se segmentu uočava velika potreba za razvojem metodologije za prikupljanje pouzdanih podataka koji bi se mogli jednoznačno tumačiti, te distribuirati korisnicima. “Ne trebamo razmišljati o tome kako povećati sigurnost, već kako smanjiti nesigurnost” rekao je gosp. Dionelis te je iznio svoj prijedlog za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa u EU kroz definiranje stalne europske platforme za suočavanje i borbu s ovim problemom. Nazočni govornici dali su i neke druge sugestije, pa tako naglašavaju da vlade trebaju dati najveći mogući prioritet pitanju cestovne sigurnosti i u to područje uložiti odgovarajuća sredstva, zatim da se u raspravu trebaju uključiti svi zainteresirani subjekti, te da se trebamo ponašati kao ljudska bića s moralnim načelima.

Osnovni uzroci nesreća na autocestama i odgovarajuće akcije informiranja javnosti

Primjere akcija koje se poduzimaju u svrhu podizanja stupnja upućenosti u pitanja cestovne sigurnosti opisali su sudionici iz ASFA-e (Francuska), ASFINAG-a (Austrija), APCAP-a (Portugal) i iz raznih grčkih institucija. Govornici su obavijestili prisutne o činjeničnom stanju u svojim državama, te o načinima na koje se pokušavaju postići poboljšanja u ovom području.

Francuska

Predstavnik ASFA-e iskazao je svoju zabrinutost u vezi s osnovnim uzrocima nesreća u Francuskoj, a to su pospanost i umor, nakon čega slijedi uživanje alkohola i opojnih droga, uzimanje lijekova i prebrza vožnja. Kampanje kojima se pokušavaju suzbiti ti uzroci uključuju objavljivanje edukativnih oglasa na reklamnim panoima, te pružanje sigurnosnih informacija putem radija u stvarnom vremenu. Poduzimaju se veliki napori da bi se ljudi potakli da ne voze kada su umorni i u tom se smislu između ostalog raspačavaju CD-i sa savjetima o potrebi odmaranja u toku vožnje. Odgovarajuće se informacije daju i putem Interneta, te se u tom smislu omogućuje slobodno preuzimanje zen-glazbe s Interneta itd.

Austrija

ASFINAG je također prikazao napore koji se ulažu u cilju smanjenja broja nesreća. U tom se smislu koriste edukativni oglasi na reklamnim panoima, obavijesti u tiskovinama i prikladni oglasi na televiziji, čime se nastoji utjecati na vozače da promijene svoje navike u prometu, što bi u konačnici trebalo dovesti do smanjenja broja nesreća. Akcije koje se poduzimaju usmjerene su na borbu protiv osnovnih uzroka nesreća a to su alkohol, izbjegavanje upotrebe sigurnosnog pojasa, pospanost, vremenski uvjeti vožnje, sustavi za vezivanje djece i sigurna vožnja u tunelu, a pritom se daju jasne i jednostavne poruke kao što su ALKOHOL UBIJA! ili SIGURNOSNI POJAS SPAŠAVA ŽIVOTE!

Portugal

APCAP je dao prikaz situacije u Portugalu gdje su nepoštivanje prometnih propisa (brzina, prometni znakovi, nepropisno kretanje) i umor glavni razlozi zbog kojih dolazi do prometnih nesreća. 2001. godine je Portugal bio jedna od 15 država EU s visokom stopom prometnih nesreća. Politika EU o sigurnosti cestovnog prometa postala je prioritet, a u Bijeloj knjizi je navedeno da se broj osoba koje smrtno stradaju u prometnim nesrećama treba smanjiti za 50% do 2010. godine. Portugal je usvojio mjere kojima je poboljšano stanje u segmentu sigurnosti cestovnog prometa, pa je ova država za deset godina dostigla i premašila europski prosjek. U tom kontekstu APCAP svake godine provodi, bilo samostalno ili preko pridruženih koncesionara, određene akcije u segmentu sigurnosti, pri čemu se naglasak najčešće stavlja na informiranje vozača ili na korigiranje neodgovarajućeg ponašanja vozača. Što se tiče obuke i obrazovanja vozača, APCAP je objavio odgovarajuću dokumentaciju o sigurnoj vožnji na autocestama, o stopi nesreća, kvaliteti života i borbi protiv pospanosti, a sve to uz objavljivanje redovnih godišnjih statističkih podataka. Policijske su patrole također uključene u akcije usmjerene prema poboljšanju prometne sigurnosti i u tom smislu redovno dijele odgovarajuće edukativne materijale.

Grčka

Grčki institut prometnih inženjera iskazao je svoju zabrinutost glede situacije u toj zemlji gdje još uvijek nema koordiniranih akcija. Glavni uzroci niske razine prometne sigurnosti u Grčkoj mogu se iskazati kao kombinacija triju parametara: visok postotak nesigurnih cestovnih prometnica, ponašanje u prometu (prebrza i nervozna vožnja) i neučinkovit pravni sustav. Novi pravni okvir za sigurnost cestovnog prometa u Grčkoj uključuje uspostavljanje Državnog savjeta za sigurnost cestovnog prometa (NRSC - a to je tijelo koje uključuje sve organizacije zadužene za sigurnost cestovnog prometa, a u radu aktivno sudjeluje i HITE), osnivanje Generalne direkcije u okviru Ministarstva infrastrukture, prometa i mreža, gdje će se regulirati sve usluge koje se odnose na sigurnost cestovnog prometa, te ponovno uspostavljanje Međuministarskog odbora za cestovnu sigurnost i odgovarajućeg sekretarijata. Akcije koje se poduzimaju u svrhu poboljšanja sigurnosti u cestovnom prometu su na pr. organiziranje noći bez alkohola, akcije usmjerene na mlade i djecu, kazališni igrokazi, obrazovne knjige i DVD-i, upute o sigurnoj vožnji, pomagala kao što su sigurnosne jakne, testiranje količine alkohola u krvi itd.

Informatičke mjere za povećanje cestovne sigurnosti

Direktor ASECAP-ovog programa COPER III gosp. Camolino prikazao je i najnovije akcije koje se poduzimaju u cilju poboljšanja sigurnosti u cestovnom prometu gdje značajnu ulogu ima i projekt EasyWay u kojem sudjeluje 27 zemalja EU i tri europske države koje još nisu članice. Projekt se bavi glavnim prometnim ciljevima EU i harmonizacijom primjene informatičkih sustava. Gosp. Adams, direktor projekta EasyWay prikazao je taj projekt i njegove strateške ciljeve:

  • izbjegavanje prometnih gužvi (25-postotno smanjenje na mreži TERN do 2020. godine)
  • sigurnost u cestovnom prometu (25-postotno smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na mreži TERN do 2020. godine)
  • zaštita okoliša (10-postotno smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom do 2020. godine).

On je također naglasio da je 1. siječnja 2011. godine pokrenut projekt EasyWay 2 na temelju Operativnog plana i Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. godine, kojima se definira okvir provedbe informatičkog programa (ITS-a). ASECAP-ov skup o cestovnoj sigurnosti okupio je glavne aktere iz ovog područja a radi razmjene mišljenja o najboljim praktičnim koracima koje bi trebali poduzimati upravitelji autocesta s naplatom cestarine u svrhu daljnjeg smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda u Europskoj Uniji. Skup se pokazao izuzetno uspješnim, a HUKA i njene članice i nadalje će podržavati i davati svoj doprinos ovakvim događanjima.

Soba 2 Stola© 2004-2021 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine - HUKA
Sva prava zadržana.