Povijest udruženja

U 50-tim i 60-tim godinama prošlog stoljeća počelo se s intenzivnom izgradnjom autocesta u Europi. Posegnulo se za koncesijskim modelom poznatim još iz 19. stoljeća kada se razvijala željeznica i ostala infrastruktura.

Vodeći ljudi iz europskih društava za autoceste, poglavito iz Francuske, Italije i Španjolske nakon niza inicijativa osnovali su 1973. godine udruženje SECAP i uspostavili kontinuiranu suradnju.

Hrvatska je u toj asocijaciji bila od samih početaka, jer je kao Republika bivše Jugoslavije imala autocestu s naplatom cestarine (dionica Zagreb-Karlovac), što je bio uvjet za članstvo u SECAP-u.

SECAP je 1993. godine prerastao u ASECAP i danas je strukovno europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine koje ujedinjuje i zastupa udruženja ili tvrtke koje gospodare s više od 26 000 kilometara autocesta i objekata s naplatom cestarine u 17 europskih zemalja: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Slovenija, Srbija, Španjolska i Velika Britanija.

ASECAP ima i 4 pridružene članice: Njemačka, Maroko, Slovačka, Češka i Rusija. Ured udruženja smješten je u Parizu, a ured generalnog sekretara u Bruxellesu.

U ožujku 2001. godine na konferenciji ASECAP-a u Strasbourgu koncesijsko društvo BINA-ISTRA je postalo punopravnom članicom tog udruženja, a od siječnja 2004. godine Hrvatsku u ASECAP-u predstavlja udruga HUKA.