Parlamentarni zastupnik g. Antonio Cancian, domaćin konferencije

Šesta godišnja konferencija ASECAP-a o sigurnosti prometa na cestama u EU pod nazivom "Provedba prioriteta cestovne sigurnosti u EU: uloga operatera autocesta", održana je 6. ožujka 2013. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu, uz potporu zastupnika u EP-u g. Antonia Canciana.

ASECAP je Europsko udruženje operatera na autocestama s naplatom cestarine čije članice danas gospodare s više od 45.000 km autocesta, mostova i tunela u 21 zemlji te putem naplate cestarine osiguravaju financiranje njihove izgradnje, održavanja i upravljanja. Autoceste su prometnice koje bilježe najmanju stopu smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba u Europi, a sigurnost cestovnog prometa je ključni prioritet društava koje upravljaju autocestama što je potkrijepljeno primjerima iz stvarnog života prikazanim tijekom tehničkih izlaganja.

Operateri autocesta mijenjaju stanje sigurnosti na cestama EU

Predstavnici Europskoga parlamenta i Europske komisije zajednički su s ASECAP-om raspravljali o koordiniranim djelovanjima u cilju snažnije provedbe sadašnjih i planiranih akcijskih politika EU na području sigurnosti na cestama.

Parlamentarni zastupnik g. Antonio Cancian, domaćin konferencije, istaknuo je da iako se ciljevi za 2020. godinu čine vrlo ambicioznima to je uistinu minimum koji treba očekivati kad je u pitanju spašavanje ljudskih života na cestama. Postojanje dobrih propisa i planova je lijepo, ali nama je potrebno da ih provodimo i da zajednički djelujemo u tom cilju.

0 poginulih na cestama EU do 2050. godine

G. Pawel Stelmaszczyk, Direktor Odjela za inteligentne transportne sustave pri Glavnom direktoratu Europske komisije DG MOVE izjavio je da neće biti lako do 2050. godine dostići cilj od 0 poginulih na cestama EU. 2010. EK je godine postavila cilj da se u narednom desetljeću broj poginulih na cestama EU smanji za polovicu, što je bio nastavak prethodnog programa Sigurnosti na cestama. Iako u razdoblju od 2001.-2010. godine operateri nisu uspijeli sniziti broj poginulih za 50%, ipak su se približiti tom postotku i ostvarili smanjenje od 43%. Novi izazov je da se postojeći broj poginulih smanji za još 50%. U 2011. Godini dinamika je pokazala znakove opadanja i broj smrtno stradalih smanjen je za 2%, nešto manje od očekivanog dok je u 2012. broj poginulih i ozlijeđenih ponovo značajno snižen. Točni pokazatelji bit će uskoro dostupni. Stelmaszczyk je nadalje istaknuo da je, kada govorimo o autocestama, EK analizirala dostupne statističke podatke te zaključila da su autoceste najsigurniji element cestovne infrastrukture. U 2011. godini samo 4% svih prometnih nesreća dogodilo se na autocestama, a smrtno je stradalo 6% svih poginulih osoba. No čak i 4% je još uvijek visoka brojka jer se radi o ukupno 50.000 prometnih nesreća. Od 2001. - 2011. godine na autocestama je ostvareno impresivno smanjenje prometnih nesreća od čak 35% te smanjenje broja poginulih za 47%. Dodao je da to jasno pokazuje, kada je riječ specifično o autocestama, da poduzete mjere i uložene investicije donose rezultate.

Novi propisi EK u cilju povećanja sigurnosti

Nadalje, podaci pokazuju da postoje specifični korisnici cesta koji češće sudjeluju u prometnim nesrećama. Tako se 37% svih nesreća u kojima su sudjelovala teška vozila dogodilo na autocestama, a u 30% tih nesreća su nesreće s autobusima.

Razmatrajući ostale probleme g. Stelmaszczyk je izjavio da EK nije imuna na krizu i priznao da su posljednje dvije godine bile izazov u smislu investicija te da je u ovom razdoblju povećanih rezanja proračunskih sredstava važno sagledati troškove i učinke poboljšanja cestovne sigurnosti. Kada govorimo o planiranju i novim propisima, EK je u procesu usvajanja dvaju posebnih propisa u okviru Direktive o ITS-u:

  • e-Poziv (e-call) - napredna usluga koja ima veliki potencijal spašavanja ljudskih života - 2,500 života godišnje
  • pružanje informacija i rezervacija usluge sigurnih i nadgledanih parkirališta za kamione i gospodarska vozila (to uključuje i autobuse) ima potencijal spašavanja 44 ljudska života godišnje. Cilj je uravnotežiti ponudu i potražnju, identificirati lokacije koje su stalno popunjene te kanalizirati promet na parkirališta koja su dostupna. Prednosti ovakvog pristupa su brojne, uključujući skraćenje trajanja vožnje, poštivanje obaveznog vremena odmora za profesionalne vozače, učinkovitiji promet itd.

U vezi navedenog g. Cancian je otvorio dva važna pitanja koja sebi moramo postaviti:

  1. Koji utjecaj na vozača imaju svi uređaju ugrađeni u vozilo?
  2. U trokutu vozač-vozilo-cesta na koji način je moguće sve različite sustave kombinirati sa stajališta sigurnosti prometa (naplata cestarine, sigurnost prometa, privatnost). Važno je shvatiti da li je moguće sačuvati privatnost građana i vozača. Nužno je pojednostaviti ulogu vozača i kombinirati aspekte sigurnosti prometa s pitanjima privatnosti. To će biti naročito teško u ovom razdoblju proračunskih manjkova.

Bolja koordinacija postojećih sustava na autocestama

Nadalje je naglasio da je potrebno koordinirati postojeće sustave i poboljšati učinkovitost i uspješnost naših autocesta pametnim korištenjem ITS-a. Moramo poboljšati pokazatelje sigurnosti na cestama kako bi oni bili usporedivi, dobre kvalitete i pouzdani (ujednačavanje signalizacije, prometnih znakova i oznaka, poboljšanje prekršajnih propisa, provedba Direktive 2004/54/EC i Direktive 2008/96/EC i dr. Važno je stvoriti sistem koji povezuje ponudu i potražnju i pomoći ljudima da u svakodnevnom životu sve to i primjene.

Ukoliko postignemo dobit za društvo, nikada nećemo biti dužni.

G. Ayala Sender, član Odbora za promet Europskog parlamenta (TRAN Committee), izjavio je da je u posljednje vrijeme sve veće zanimanje za čista, ekološka vozila. Stoga će ceste i autoceste biti u povoljnoj situaciji natjecati se za investicije. Dodala je također da je važno pratiti ponašanje vozača ( posebice zbog starenja populacije) i osmisliti načine edukacije i osposobljavanja starijih vozača, unaprijediti signalizaciju i dr.

Glavni tajnik udruženja ASECAP, g. Kallistratos Dionelis istaknuo je da su članice ASECAP-posvećene ispunjavanju obaveze dostizanja "Vizije 0 poginulih", a posebice pomoću inteligentnog upravljanja infrastrukturom. Naglasio je kako je važno da stvaratelji politika EU primijene i silaznu i uzlaznu metodu te ih je pozvao da u tu svrhu formiraju koordinacijsku tijelo na kojem bi se donositelji politika i industrijski sektor mogli sastati.

Istaknuo je također da vozilo nije platforma za informacije već je sredstvo kretanja koje želi putovati sigurno i udobno. Vozačima nije potrebna prevelika količina informacija da bi putovali sigurno. Na kraju je zaključio da nam nije potrebna veća razina sigurnosti već manja razina nesigurnosti i znanje o tome kako da inteligenciju koristimo na inteligentan način.

Prema mišljenju predsjednika ASECAP-a g. Klausu Schierhacklu, izvrsni rezultati koje smo postigli temelje se na činjenici da je autocestovni sektor primjenio integrirani pristup ostvarenju održivog cestovnog prometa: "Kao operateri autocesta, sigurnost prometa je visoko na listi naših prioriteta; međutim, sigurnost na cestama ne vidimo kao samostalno i izolirano pitanje, već kao sastavni dio dobrog upravljanja infrastrukturom i to na način da trošak bude djelotvoran i koristan".

U drugom dijelu konferencije održana su tehnička izlaganja koja su pokazala stvarne primjere kako operateri autocesta osiguravaju sigurnost prometa. Prezentacije su održala 3 društva za autoceste:

  • F. Lenti (Autostrada dei Fiori SpA, IT): Doprinos SIAS Grupe u postizanju ciljeva EU i ASECAP-a za povećanje sigurnosti prometa
  • L. Vincentsen (Sund & Baelt, DK): Sigurnost cestovne infrastrukture u Danskoj na mostu i autocestama u nadležnosti Sund & Baelta
  • F. B. Hincker (Foundation Vinci-Autoroutes, FR) & P. Jacamon (Fondation Abertis): Zaklade za sigurnostcestovnog prometa članica ASFA-e.

Prezentacije su dostupne na www.asecap.com

Soba 2 Stola© 2004-2017 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine - HUKA
Sva prava zadržana.