Okrugli stol o sigurnosti prometa na autocestama održan je u Zagrebu 15. prosinca 2010. godine na inicijativu Hrvatske udruge autocesta s naplatom cestarine čije su članice sva društva za autoceste u Republici Hrvatskoj: Hrvatske autoceste d.o.o, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Bina-Istra d.d., Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o.

Na skupu su sudjelovale sve pozvane institucije:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture - Uprava cestovnog prometa i Inspekcija cestovnog prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova - Odjel za sigurnost cestovnog prometa, Hrvatske ceste, Hrvatski autoklub i sva društva za gospodarenje autocestama.

Cilj HUKA-e je bio da se svestranim pristupom i sagledavanjem svih aspekata sigurnosti prometa utvrdi na koji način je na području upravljanja i održavanja autocesta moguće unaprijediti sigurnost prometa posebice razmatranjem zakonodavnog okvira. Neposredan povod za skup bio je donošenje novog Zakona o cestama te Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Društva za autoceste prikazala su postojeće stanje sigurnosti na autocestama te aktivnosti i mjere koje društva za autoceste poduzimaju radi podizanja razine sigurnosti prometa na autocestama.

Sigurnost prometa je širok pojam te se rasprava na ovom okruglom stolu prvenstveno odnosila na upravljanje i održavanje autocesta kao jedan od elemenata sigurnosti prometa. Društva za autoceste, kojima je autocesta predana na gospodarenje imaju glavnu zadaću da sagledavaju, osiguravaju i uklanjaju sve rizike koji mogu ugroziti sigurnost, a vezani su za samu autocestu. Kroz programe sigurnosti upravitelji autocesta poduzimaju brojne mjere kako bi infrastruktura koja im je predana na upravljanje funkcionirala onako kako je projektno zamišljena i kako bi se minimizirale prometne nesreće. Međutim, svi sudionici skupa složili su se da je sigurnost prometa pitanje koje ima mnogostruke aspekte i tako mu treba pristupiti.

Stoga su operateri apelirali da na onim područjima koja nisu u nadležnosti upravitelja autocesta ostale institucije odigraju svoju ulogu: da prilikom projektiranja i izgradnje autocesta uzmu u obzir praktična iskustva operatera autocesta, da unaprijede edukaciju u auto školama, da putem kampanji porade na podizanju svijesti vozača, da intenziviraju redovite kontrole i sankcioniraju prekoračenja brzine te da vozačima ukažu na odgovornost za vlastiti život.

Mreža autocesta u Hrvatskoj ubrzano se razvila u posljednjih deset godina. Gotovo cjelokupna mreže autocesta razvijena je na temelju zakona i tehničkih propisa iz područja cesta i sigurnosti prometa s početka 90-ih godina. Razdoblje intenzivnog i ubrzanog projektiranja i građenja autocesta nosilo je sa sobom i određene propuste. Društva za autoceste su kroz svakodnevni rad prikupila brojna konkretna iskustva i uočila određena pitanja koja nije moguće rješavati kroz svakodnevno upravljanje i održavanje jer prelazi njihovu nadležnost. Takva iskustva društva za autoceste na održanom skupu su prenijela nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi se ista pri definiranju zakonskih propisa, pravilnika i procedura ugradila u zakonsku regulativu i bila u skladu sa stvarno uočenim potrebama.

Na skupu je imenovano Povjerenstvo za izradu Zaključaka u čijem su sastavu bili svi članovi Tehničkog odbora HUKA-e za promet i sigurnost (željko Kadijević - HAC, Ante Pribanić - ARZ, Tomislav Ladavac - BINA-ISTRA, Nikola Bulić - AZM) te Brankica Bajić i Diana Benković iz HUKA-e.

Povjerenstvo je na osnovi diskusije svih prisutnih donijelo sljedeće zaključke:

• na razini zakonodavstva je potrebno promptno, najkasnije u propisanom zakonskom roku od 3 mjeseca, donijeti podzakonske akte koji su temelj djelovanja društava za autoceste, a koji su sada ili zastarjeli ili ne postoje jer nisu bili doneseni, a posebice:
1. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa
2. Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta
3. Pravila i tehnički uvjeti za ophodnju javnih cesta
4. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama i drugi propisi iz prijedloga novog ZOC-a, vezani za promet i okoliš,
• kod definiranja mreže autocesta i državnih cesta u nastavnim postupcima vezanim za donošenje i provedbu novog ZOC-a, voditi računa o alternativnim pravcima za autoceste, koji se kao jedan od glavnih ciljeva spominju i u Strategiji razvoja prometa,
• u izradu podzakonskih akata uključiti upravitelje autocesta koji bi pridonijeli svojim konkretnim prijedlozima i sugestijama do kojih su došli u praksi,
• uskladiti djelovanje pojedinih institucija koje su nadležne za sigurnost prometa na autocestama (MMPI, Inspekcija cesta, MUP, HC),
• osigurati učestalije i redovite kontrole poštivanja prometnih propisa na autocestama,
• ne tražiti od upravitelja autocesta ispravljanje eventualnih propusta učinjenih u fazi projektiranja i/ili građenja koji su izvan okvira propisanih radova održavanja,
• pojačati prevenciju, edukaciju i podizanje vozačke kulture kroz sve razine obrazovnog sustava, a posebice u auto-školama,
• na razini HUKA-e dogovarati tipska rješenja karakterističnih detalja na autocestama, pa iste legalizirati preko nadležnih Ministarstva i usvajati kao smjernice budućem projektiranju autocesta,
• planirati kroz naredna srednjoročja i postupno dovoditi u sklad zaštitnu ogradu na postojećim autocestama s propisanim stupnjevima sigurnosti (H2, H3, H4),
• nastaviti pripreme i ubrzati provedbu instaliranja sustava kontrole brzina korisnika na autocestama, koji bi pridonio smanjenju prosječne brzine vožnje, a time utjecao i na višestruko smanjenje broja prometnih nesreća, a posebno posljedica tih nesreća,
• na razini HUKA-e provjeriti i postupno uskladiti metode i postupke vezane za prikupljanje i analizu podataka o prometnim nesrećama, koje se provode među članicama HUKA-e,
• očekuje se da svi sudionici skupa promoviraju i daju svoju podršku zaključcima ovog skupa.