U Varšavi je 8.ožujka 2016. godine održana 9. godišnja konferencija o sigurnosti prometa na autocestama u organizaciji ASECAP-a i poljskog koncesionara AWSA.

 ASECAP i njegovi članovi pokazali su spremnost da podijele svoja stručna iskustva i  mišljenja o tome što poduzeti da se dostigne vizija „nula poginulih“ na cestama u Europi.  

Održane su zanimljive prezentacije projekata i inovativnih mjera koje primjenjuju koncesionari i automobilska industrija diljem Europe kako bi osigurali učinkovitu i sigurnu mobilnost u Europi.  

Pametna vozila, pametne aplikacije

Wolkswagen group je prikazao kompleksnost problematike automatizirane vožnje i raznolikost sustava pomoći vozaču (parkiranje bez sudjelovanja vozača, komunikacija između vozila tijekom vožnje, asistirana vožnja ili pilotirana vožnja gdje vozilo preuzima upravljanje i sl.). Ipak, naglašeno je da se 90% nesreća događa zbog pogreške vozača. Automatizirana vožnja razvija se kako bi se nadoknadile pogreške vozača, kako bi se smanjio broj nesreća, te zbog starenja populacije koja vozilom upravlja do vrlo zrele dobi.

Španjolska tvrtka ABERTIS predstavila je novu mobilnu aplikaciju za korisnike s pouzdanim informacijama o realnom stanju u prometu,  upozorenjima o prometnim nezgodama, ograničenjima brzine, radovima i dr.

DARS je pokazao da se uzroci nesreća kroz godine mijenjaju, od zabijanja u ugibališta u tunelima, sudara s vozilima za održavanje, problema koridora za hitne slučajeve, pješaka na autocesti, pretovarenih vozila iz istočne Europe i dr, ali trajno su prisutne nesreće zbog vožnje u krivom smjeru. Mjere poduzete radi sprečavanja ili ublažavanja gore navedenih nesreća su : postavljanje ublaživača na ugibalištima, postavljanje plavih LED svjetlećih oznaka u tunelima radi držanja razmaka među vozilima, u tunelu Karavanke je uvedeno toplinsko skeniranje vozila radi sprečavanja požara. Također, provedene su brojne kampanje putem letaka, plakata na odmorištima autocesta, i na samim objektima na autocesti, na webu i kroz društvene mreže u cilju edukacije vozača.

Pametne ceste budućnosti

U budućnost nas je odvela prezentacija poljskog istraživačkog Instituta za ceste i mostove. Ukazala je na više izazova s kojima se susrećemo: prometna zagušenja, nemogućnost širenja i infrastrukture, automatizacija i razvoj senzora, mobilnih komunikacija i procesiranja podataka kao i socijalni izazovi od kojih je najizraženiji starenje populacije u EU.

Pametna cesta je na pomolu, s električnim vozilima i punionicama za električnu energiju. Kolnik autoceste premrežen je raznim senzorima i laserskim skenerima smještenima ispod ceste, koji mjere vlagu, temperaturu, vibracije, težinu vozila.  I vertikalna i horizontalna  prometna signalizacija je pametna, to je cesta koju vozilo može čitati. Vozilo komunicira s drugim vozilima, infrastrukturom i vozačem putem optičkih kablova, radia, wi-fia, GPS-a itd. Preostaje pitanje kako stvoriti i pametnog vozača.

Fenomen vožnje u krivom smjeru

Francuska ASFA iznijela je podatke vezane uz fenomen vožnje u krivom smjeru. Na autocestama taj udio u svim smrtno stradalim slučajevima je čak 6.2%. Čak 48 % vozača u krivom smjeru su osobe iznad 70 godina,  a 26 % ih je starije od 80 godina. Veliki udio zauzimaju i vozači pod utjecajem alkohola, a čak 50%  nesreća događa se tijekom noći. Mjera koje se poduzimaju je uvođenje zvučnog upozorenja da je na autocesti vozilo u suprotnom smjeru, također prometnom signalizacijom nastoji se vozačima ponuditi mogućnost  izlaza s autoceste prije naplate postavljanjem prometnog znaka i obavijesti da je to zadnji izlaz s autoceste prije naplate. Također na mjestu ulaska u krivi smjer stavlja se veliki znak upozorenja, zabranjen smjer, stop.

Suradnja svih partnera sigurnosti prometa na cestama

Domaćini iz Poljske pokazali su koje su im boljke; nepoštivanje formiranja koridora za spašavanje na blokiranoj cesti, ne držanje razmaka u vožnji, pretjecanje desnim voznim trakom, pješaci na autocesti, vozila ostavljena na zaustavnom traku, vožnja u krivom smjeru. Zajedničko pismo koje su autoceste uputile 2015. godine predsjedniku Savjeta za nacionalnu sigurnost prometa na cestama pokazuje koliko je važna sinergija i zajedničko djelovanje svih nadležnih  tijela: MUP-a, Glavne uprave za ceste i autoceste, vatrogasaca, Vladinog opunomoćenika za regulaciju i harmonizaciju područja cestovne sigurnosti.

I austrijski ASFINAG istaknuo je važnost suradnje svih partnera: policije, operatera autoceste, vatrogasaca i hitne pomoći. U njihovoj međusobnoj suradnji ključnu ulogu igraju: dobro definirane odgovornosti, način komunikacije, periodični susreti i razmjene iskustava.  

Što kaže Komisija?

Najzad, visoki predstavnik Europske komisije iznosio je najvažnije pokazatelje sigurnosti prometa na cestama u 2014. godini.  Broj poginulih u stalnom je opadanju od 2001. godine. Najniži stupanj poginulih imaju Malta i Švedska, a najviši Latvija i Rumunjska. Od 28 članica EU Hrvatska je na 22. mjestu u rangu s Grčkom, sa 73 poginula na milijun stanovnika. Autoceste su i dalje najsigurnije prometnice u EU.  Od ukupnog broja poginulih na cestama 7% osoba život je izgubilo na autocestama, a najopasnije su ruralne prometnice gdje je poginulo 54% smrtno stradalih.

Usvojena je nova Direktiva o prekograničnoj kontroli i sankcioniranju prometnih prekršaja, a uskoro će se načiniti i procjena učinka ove direktive. Planiraju se izmjene i dopune pravila vezanih uz obuku i kvalificiranje profesionalnih vozača te izmjene i dopune Direktive o sigurnom upravljanju infrastrukturom.

Komisija smatra da je regulatorni okvir dostatan, a akcije će se usmjeriti na: 

 

• Praćenje broja teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama 
• Podršku Članicama u razmjeni iskustava i najboljih praksi
• Postizanje maksimalnog učinka novih tehnologija kao što je ITS i napredne asistencije vozačima u povećanju isgurnosti prometa na cestama
• Povećnje sigurnost  ranjivih sudionika u prometu
• Praćenje i poticanje provedbe i kontrole propisa iz područja sigurnosti prometa u Članicama.