ASECAP-ovi dani studija i informacija, Dubrovnik, 2013.

41. ASECAP-ovi dani studija i informacija, održani od 26. do 28. svibnja 2013. godine u Dubrovniku. Tradicionalno uspješan skup pod okriljem teme: "Promicanje održivog rasta – Uloga autocesta s naplatom cestarine" okupio je 200-tinjak stručnjaka, panelista, predstavnika operatera cestovne infrastrukture iz EU i Amerike koji su imali priliku predstaviti svoja poduzeća, razmijeniti iskustva te upoznati se sa najnovijim trendovima i praksama iz područja naplate i koncesija, cestovne sigurnosti i inteligentnih transportnih sustava.

Konferencija je ove godine po prvi puta održana u novom formatu, pa je tako prvi dan kongresa (27. svibnja, ponedjeljak) bio popraćen tehničkim sjednicama sa cjelodnevnim stručnim prezentacijama, dok je drugi dan (28. svibnja, utorak), bio posvećen plenarnoj sjednici koja je za cilj imala dati odgovor na pitanje je li kriza gotova.

Uvodni pozdravni govor, uz predsjednika ASECAP-a, Klausa Schierhackla i predsjednika HUKA-e, Davida Gabelicu, održao je i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, Zdenko Antešić, koji je izrazio izrazito zadovoljstvo značajnim brojem sudionika koji reflektira ne samo značaj predstavljenih tema, već i snažnu povezanost i partnerstvo unutar prometne zajednice. Z. Antešić u svom uvodnom govoru osvrnuo se na izrazit značaj i izazove održivog prometnog razvitka, osobito u današnjim vremenima financijske krize.

"Iz tog razloga, zadovoljstvo je još veće vidjeti sudjelovanje i predanost ovolikog broja ljudi operacijama i razvoju koje su ekonomski učinkovitije, humanije, promoviraju socijalnu jednakost i održivost i odražavaju poštovanje prema svijetu danas i u budućnosti", rekao je.

Tehničkim izlaganjima prethodilo je predstavljanje i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između ASECAP-a i IBTTA: Zajedničke deklaracije o naplati kojom se podržavaju politike naplate diljem Europe i sjeverne Amerike, promiče mobilnost i ekonomski rast.

Predsjednik ASECAP-a i Predsjednik Uprave ASECAP-a K. Schierhackl istaknuo je da "pravilna aplikacija sistema naplate dopušta da osiguramo kvalitetu naših mreža. Omogućuje nam pružanje usluga visoke kvalitete koja se od nas i očekuje od strane korisnika i društva u cijelosti. Imajući na umu ogromne potrebe za investicijama u Europi i sjevernoj Americi, pravo je vrijeme da otključamo puni potencijal dobro uspostavljene suradnje između ASECAP-a i IBTTA: fluidnost prometa, sigurnost i održiva mobilnost trebaju biti financirani na najučinkovitiji i najpravedniji mogući način".

"Sa rastućim proračunskim deficitom i povećanim potrebama prometne infrastrukture diljem svijeta, naplata brzo postaje moćan alat za financiranje prometne infrastrukture", rekao je Robert Horr, predsjednik IBTTA i izvršni direktor Thousand Islands Bridge Authority u New Yorku. "Ovaj zajednički sporazum demonstrira snažnu vezu između vlasnika naplatnih objekata i upravljača na dva kontinenta predanih artikuliranju i usavršavanju dobrobiti naplate. Veselimo se zajedničkoj suradnji sa svrhom podržavanja dokazane, pouzdane metode prometnog financiranja i jačanju cestovne infrastrukture diljem svijeta".

Deklaracija navodi 6 prednosti naplate cestarine nad porezima:

1. "Oskudnost" poreznih prihoda.
2. Veća održivost obzirom na pad prihoda od goriva: "Naplata cestarine obuhvaća princip "korisnik plaća" puno učinkovitije od poreza na gorivo".
3. U mjeri do koje su ceste pod naplatom, porezni prihodi mogu ići za podržavanje drugih važnih državnih potreba – edukaciju, obranu, društvenu sigurnost itd.
4. Naplata cestarine najpošteniji je i najbolji način za financiranje cesta.
5. Omogućava upravljanje prometom u gustim urbanim područjima pomoću varijabilnih tarifa.
6. Mogućnost brzog i kvalitetnog građenja cesta potiče ekonomski rast.

Cijeli tekst deklaracije

Za vrijeme potpisivanja međunarodnog sporazuma, ASECAP i IBTTA također su predstavili i brošuru pod naslovom Informacije o naplati u SAD-u i Europi koja ističe najvažnije činjenice i brojke o tome kako naplata podržava mobilnost i ekonomski rast diljem SAD-a i Europe.

Održane su tri tehničke sjednice sa stručnim prezentacijama nakon kojih su slijedila pitanja i odgovori iz područja odgovornosti različitih ASECAP-ovih stručnih odbora (COPER-a) odnosno:

• COPER I: naplata i koncesije
• COPER II: sigurnost prometa i održivost
• COPER III: inteligentni transportni sustavi.

Hrvatsku su ove godine predstavili društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Bina Istra d.d. U sklopu tehničke sjednice br. 1: Sigurnost prometa i održivost, Tatjana Matković, glavni inženjer u Sektoru građenja i gospodarenja, predstavila je Utjecaj izgradnje punog profila autoceste Rijeka-Zagreb na povećanje sigurnosti prometa, dok je Christian Santaleza, direktor Bina Istra upravljanje i održavanje d.o.o., sudjelovao u tehničkoj sjednici br. 3: Naplata i koncesije sa predstavljanjem automatske naplate na Istarskom Ipsilonu.

Drugi dan (28. svibnja, utorak) bio je posvećen plenarnoj sjednici kojoj su, uz predstavnike ASECAP-a, K. Schierhackla (ASFINAG) i J. Mesquija (ASFA), prisustvovali i predstavnik Europske komisije, C. Economou, zamjenik direktora kopnenog prijevoza, DG MOVE i predsjednik HUKA-e i generalni direktor Bina Istra d.d., D. Gabelica koji su svi pokušali dati svoj odgovor na pitanje je li kriza gotova te svoje mišljenje o ulozi koju naplata cestarine ima kao ključni čimbenik za zelenu mobilnost i održivi rast.

Predstavnik EIB-a koji nažalost nije bio u mogućnosti prisustvovati sjednici, preko glavnog tajnika ASECAP-a, K. Dionelisa poručio je da je za izlazak iz ekonomske krize od iznimne važnosti zajednička suradnja EIB-a i Europske komisije te da prometni sektor predstavlja ključan čimbenik za budući rast. Postojanje kvalitetne infrastrukture od ključnog je značaja pri čemu imamo mogućnost izabrati između državnog novca koji je u nestašici i korisnika. Principi korisnik plaća i zagađivač plaća dovest će nas do pravog načina kako graditi, održavati i naplaćivati infrastrukturu. EIB se u potpunosti zalaže i vjeruje u činjenicu da je potrebno daleko više inicijativa za pojavu manje rizičnih instrumenata financiranja te pažljivo planiranje i selekcija najboljih projekata. Privatni sektor mora zauzeti aktivniju ulogu što znači više javno-privatnih partnerstava, podjelu rizika između privatnog i javnog sektora, izbor investicija kojima se ostvaruje vrijednost za novac. Dugoročan prosperitet u Europi ovisi o prometnom sustavu, stoga potreba za njegovim daljnjih razvojem i građenjem infrastrukture nije upitna. Pitanje koje ostaje je kako ga financirati.

C. Economou, DG MOVE, Europska komisija naglasio je važnu ulogu koju ASECAP ima u samom procesu razvoja europskih prometnih politika i dodao da su "naplata za korištenje infrastrukture i internalizacija eksternih transportnih troškova u skladu sa principom zagađivač plaća ključni čimbenici političkih orijentacija EU. Paket naplaćivanja cesta koji je trenutno u pripremi od strane Europske komisije ima za cilj daljnje poboljšanje EU instrumenata koji omogućavaju navedeno." Također je najavio i skori izlazak nove Bijele knjige prometne politike u kojoj se, između ostalog, predviđa i obveza određenog postotka prihoda od naplate koji će se morati ponovno vraćati u infrastrukturu, što demonstrira i potrebu održavanja i dovršetka mreže.

D. Gabelica, predsjednik HUKA-e u svom izlaganju fokus je imao na Hrvatsku i ekonomski pregled zemlje i načina financiranja infrastrukture. Obzirom na skoro pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, dao je pregled makroekonomskih pokazatelja (BDP, kamatne stope, tečaj, javni dug), bankarskog sektora te kratak opis specifičnosti cestovne mreže u zemlji (mali promet na autocestama, oštar zakonodavni okvir u prošlosti, izrazito razvijena sekundarna mreža (državne i županijske ceste) što objašnjava slab promet na autocestama) te objasnio trenutnu situaciju zaustavljanja razvoja infrastrukture obzirom na proračunski deficit i porast javnog duga. Kao rješenja koja se mogu razmotriti sa ciljem revitaliziranja industrije nabrojio je i 10 milijardi eura koje Hrvatskoj potencijalno stoje na raspolaganju iz EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine, novi zakonodavni okvir (novi Zakon o koncesijama koji predviđa duže periode trajanja koncesije i omogućava veću fleksibilnost), monetizaciju autocesta, implementaciju restrikcija za korištenje sekundarne mreže cesta za kamione kako bi se povećala sigurnost itd. Cilj države je primjena principa korisnik plaća.

J. Mesqui, objašnjavajući situaciju u Francuskoj koja također bilježi pad prometa u posljednje dvije godine, sa razinom prometa teških vozila iz 2008/2009., istaknuo je da je sustav koncesija u Francuskoj izrazito snažan i solidan te da, unatoč padu prometa, nudi državi stabilan alat za nove investicije koje povećavaju zaposlenost i rast. Francuska primjenjuje ne samo princip korisnik plaća, već i zagađivač plaća te su tzv. zelene mjere izrazito povećane zadnjih godina. 2009/2010. godine u sklopu tzv. zelenog paketa državi je predloženo financiranje ekoloških investicija koje nisu uključene u ugovor o koncesiji kroz produženje koncesijskih ugovora, bez podizanja cijena cestarine. 1 milijarda eura programa investiranja implementirana je kroz period od tri godine te je pet koncesionara dobilo produženje koncesijskog ugovora za period od godine dana. Trenutno je u pripremi novi prijedlog programa, a vrijednost investicije iznosila bi 3 milijarde eura. J. Mesqui pri tome je posebno naglasio da ono što koncesije čini učinkovitim je činjenica da gradnja i investicije nisu jedino što imaju za ponuditi, već je usluga korisnicima ono što ih čini uspješnim i sistem korisnik-zagađivač plaća u kojem se prihodi ponovno vraćaju u ulaganja u infrastrukturu i usluge.

Drugi dio završnog dana kongresa bio je posvećen predstavljanju REETS (REENC) projekta (regionalna europska elektronička naplata cestarine) kao korak bliže ka dostizanju EETS-a (EENC-a) odnosno europske elektroničke naplate cestarine. H. Resch iz ASFINAG-a dao je kratak pregled ključnih događaja koji su doveli do REENC projekta:

• Direktiva 2004/52/EC – položila je temelje za uspostavu EENC-a
• Odluka EK 2009/750/EC iz listopada 2009. – definirala je tehničke elemente za uspostavu EENC-a
• listopad 2012. – rok do kojega EENC usluga treba biti dostupna za vozila iznad 3,5 t i autobuse
• kolovoz 2012. – EK predlaže "korak po korak" rješenje odnosno regionalni pristup kao početak implementacije REENC-a
• rujan 2012. – ASFINAG (K. Schierhackl) preuzima koordinaciju izrade prijedloga za REENC projekt
• 29. studenoga 2012. – TEN-T poziv za REENC prijedlog
• 26. ožujka 2013. – podnošenje prijedloga REENC-TEN

Administrativno planiranje je još u pripremi, očekivani početak projekta je rujan 2013. Projekt će imati dvije glavne faze; fazu analiziranja koja bi trebala završiti do kraja svibnja 2014. godine te fazu primjene koja uključuje informacijsku platformu (jedna pristupna točka za sve zainteresirane EENC Pružatelje usluge), testiranja i implementaciju, pri čemu se u posljednjoj, koja ovisi o vanjskim faktorima, odgovornost pomiče sa REENC konzorcija na subjekte za naplatu i pružatelje usluge. REENC projekt od iznimnog je značaja obzirom da predstavlja početak primjene EENC-a u Europi. Internet stranica sa rezultatima projekta bit će otvorena za javnost te se planira i organiziranje REENC dana, razne savjetodavne grupe, seminari, radionice itd.

Europska komisija dala je veliku podršku projektu te je naglasila da napokon postoji projekt koji će pokazati određene rezultate i povećati prihvaćenost od strane javnosti budući da su korisnici ti koji su zahtijevali navedenu uslugu.

Treba svakako napomenuti i da je kongres u Dubrovniku obilježila i primopredaja dvogodišnjeg mandata predsjedavanja Udruženjem ASECAP austrijskog predstavnika Klausa Schierhackla, financijskog direktora austrijske tvrtke za autoceste ASFINAG koji je tu čast predao Jean Mesquiju, izvršnom direktoru francuskog udruženja za autoceste ASFA.

Slijedeći, 42. kongres ASECAP-a održat će se u Ateni, Grčka, 25. - 27. svibnja 2014. godine.

Sve prezentacije i govori mogu se pogledati na internetskim stranicama ASECAP Days 2013