Peta godišnja konferencija ASECAP-a o sigurnosti prometa pod nazivom "Prihvaćanje izazova postizanja vizije nula: doprinos europskih autocesta integriranoj akciji za povećanje sigurnosti na cestama", održana je u Kopenhagenu 6. ožujka 2012.

Doprinos europskih autocesta integriranoj akciji za povećanje sigurnosti na cestama

Predsjednik ASECAP-a, Klaus Schierhackl, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta i dansko predsjedanje Europskom unijom činili su kontekst u kojem se odvijala dinamična politička diskusija o tome kako da vizija nula prometnih nezgoda postane stvarnost. U svom pozdravnom govoru L. Larsen, izvršni dirketor danske tvrtke Sund&Baelt Holding A/S, istaknuo je koliko je važno podijeliti odgovornost za sigurnost prometa na cestama i obrazovati mlade ljude. Naglasio je da usprkos činjenici da je infrastruktura od vitalne važnosti za društvo i preduvjet ekonomskog rasta, mi kao upravitelji infrastrukture moramo osigurati visok stupanj njene sigurnosti i preuzeti odgovornost za sigurnost jer koliko god bio visok trošak mjera da se sigurnost postigne još je viši ako se te mjere poduzmu. M. Rotondo, predsjedavatelj ASECAP-ovog odbora za promet i sigurnost COPER II i glavni tajnik ASECAP-a K. Dionelis razmatrali su tri osnovna čimbenika sigurnosti: vozilo, infrastruktura u korisnik te su se suglasili da smanjenje broja nesreća i poginulih nije dovoljan i da je važno primijeniti mjere za postizanje vizije nula.

Pogled unatrag na sigurnost cestovnog prometa

S. Schmidt, direktor odjela cestovne sigurnosti u Direktoratu za mobilnost (DG MOVE) Europske komisije podsjetio nas je na to odakle smo krenuli, odnosno na to da sigurnost cestovnog prometa nije u prošlosti bila zajednički cilj već da su je zacrtale zemlje članice. Do kasnih 80-tih sigurnost na cestama je različito tumačena i nije bila dio politike zajednice sve do Ugovora iz Maastrichta 1993.g. U lipnju 2001. Europsko vijeće je u Geteborgu donijelo prvu Bijelu knjigu - ‘Europska prometna politika do 2010.g.: vrijeme odluke’. Tada je prvi put utvrđen konkretan cilj smanjenja broja poginulih na cestama za polovicu. Novu Bijelu knjigu Europska komisija je usvojila 2011. godine i ona donosi viziju do 2050. godine te jasno navodi da promet mora služiti društvenoj zajednici i da su održivi prometni sustav i sigurnost cestovnog prometa ključni elementi za čiju je provedbu Europska komisija propisala niz smjernica i politika.

Nadalje je dodao da je važno donijeti potrebne propise ali jednako važno osigurati njihovu provedbu i poštivanje. Između određenih mogućnosti kojima Europska komisija raspolaže kako bi promovirala najbolje prakse spomenuti su EU fondovi koji se trebaju koristiti za edukaciju i kampanje. Pritom se hitno mora unaprijediti baza statističkih podataka o prometnim nesrećama, nesrećama s ozlijeđenima i smrtno stradalima. Spomenuta su i dva važna zakonodavna okvira (Direktiva EU o sigurnosti tunela 2004/54/EC i Direktiva 2008/96 o sigurnosti cestovne infrastrukture) koja pokrivaju cjelokupnu TEN mrežu s posebnim fokusom na pravilan prijenos ovih propisa u nacionalna zakonodavstva svih zemalja članica kao i razmjenu iskustava.

A.E. Jensen, članica Europskog parlamenta izjavila je da se na području sigurnosti na cestama mnogo toga može učiniti putem kampanji, zakona, definiranjem standarda te da zajednička suradnja može biti od iznimne pomoći što dosad čak nije bilo niti prepoznato niti priznato. Edukacija je izuzetno značajna, a pozornost mora prije svega biti usmjerena na obuku vozača kamiona. ITS sustavi su još jedan važan alat povećanja učinkovitosti i sigurnosti, a zajedničke specifikacije utvrđene su u Direktivi EU o ITS-u usvojenoj u kolovozu 2010. godine.

Sigurnost na cestama u Danskoj

T. Jorgensen, Direktor odjela u danskom Ministarstvu prometa dao je kratak pregled cestovne sigurnosti u Danskoj. U cilju povećanja sigurnsoti danska vlada će poboljšati ceste na kojima je uočen velik broj prometnih nesreća i pojačati uporabu automatske kontrole brzine.

Danska u posljednjem desetljeću (2000-2010):

  • Prometne nesreće smanjene za 1/3
  • Prometne nesreće s teškim tjelesnim ozljedama smanjene za 50%
  • Prometne nesreće s lakšim tjelesnim ozljedama smanjene za 60%
  • Najmanji broj poginulih od 1930-tih.

Prikazani rezultati su posljedica razvoja sigunijih vozila al ii kontinuiranih napora u poboljšanju cestovne mreže, crnih točki, provedbe kampanji (s fokusom na nesreće uzrokovane alkoholom, nevezanjem sigurnosnog pojasa i prekoračenjem brzine), izmjenom legislative (3 negativna boda i vi ispadate (kazneni bodovi uvedeni su 2005.g. za prekoračenje brzine, prolazak kroz crveno svjetlo, rizičan prijevoz djece id r.). Statistika pokazuje da se 67% nesreća događa na ruralnim cestama, prevelika brzina je uzrok 44% nesreća, 170 od 225 poginulih osoba u 2010.g. su muškarci u dobi od 15-24 godine, u 50% nesreća sudjelovalo je samo 1 vozilo, u 95% nesreća ponašanje vozača je na ovaj ili onaj način pridonijelo nastanku nesreće. Godine 2009. osnovan je danski Fond za promet iz kojeg se financiralo poboljšanje cestovne infrastructure, kampanje i razvoj novih metoda. Neki od projekata bili su: prevencija nesreća pri skretanju u desno, vozači u kontra smjeru, istraživački projekti poput velike brzine na autocestama, unapređenje statistike kroz više informacija o nesreći (poginuli i ozlijeđeni), proglašenje “grada godine s najsigurnijim cestovnim prometom”, poboljšanje cesta s najvećim projem nesreća, kampanje i dr.

Tehnička izlaganja

Drugi dio konferencije o sigurnosti bio je posvećen tehničkim izlaganjima pod nazivom Raditi na postizanju vizije nula. A. Canel iz francuskog udruženja Autocesta ASFA dala je važan pregled primjene europske direktive o sigurnosti cestovne infrastrukture i pokazala da je 30 000 km cesta u 7 zemalja pokriveno tom direktivom. U Francuskoj je pokriveno 13 000 km is (8 500 km autocesta i 5 000 km državnih cesta od ukupno 12 000 km) ali ulažu se napori da se dirketiva primijeni na ukupnu mrežu državnih cesta kao i regionalnih i lokalnih. U Francuskoj je glavni izazov bilo integriranje odredbi iz Direktive EU u postojeće procedure. Što se tiče revizora, oni se moraju imenovati već u fazi projektiranja, prije otvaranja prometnice te u ranoj fazi puštanja u promet, a trenutno ih je 1000. Obuka revizora izvodi se u tri faze, teorijska obuka (2-3 dana), praktična revizija (2-4 mjeseca) te povratne informacije i rezultati (1-2 dana), a certificate dodjeljuje Ministarstvo Prometa na razdoblje od 5 godina. Cestovna sigurnost mjeri se pomoću sedam kriterija: vidljivost, prepreke, čitljivost, zaustavni trak, dinamika vozila, dosljednost prometne signalizacije i upravljanje prometom, a zasad je 80 prometnih inspektora. Jedan od glavnih problema trenutno je usklađivanje različitih baza podataka o prometnim nesrećama u jedinstvenu bazu podataka po pitanju metodologije rangiranja nesreća.

B. Lautner iz austrijskog ASFINAG-a održao je prezentaciju na temu: Postupanje s ranjivim korisnicima: motorist i cestari. U ranjive korisnike spadaju i djeca, starije osobe i invalidne osobe, cestari, policajci, blagajnici i motociklisti, a njihova je glavna značajka smanjena zaštićenost i smanjene sposobnosti. U Austriji se manje od 3% nesreća s motociklistima događa na autocestama, 5% ih je sa smrtnim posljedicama, a 65% s lakšim ozljedama. Rizična skupina su mladi vozači te oni u dobi od 40 do 50 godina. Lautner je istaknuo činjenicu da u Europi ne postoji statistika koja bi razlikovala broj poginulih cestara od broja poginulih motociklista te da je nužno potreban sustavni pristup. Pretjerano rizično ponašanje te nemarno ponašanje vozača ne mogu kompenzirati nikakve infrastrukturne mjere no ipak obavezna revizija cestovne sigurnosti te inspekcije cesta su iznimno važne kao i obavezne mjere sigurnosti za vozače dvokotača.

Još jednu zanimljivu prezentaciju održao je R. Arditi iz talijanskog AISCAT-SINA koji je prikazao dobru praksu edukacije na području cestovne sigurnosti pri čemu su talijanska društva ovabila doista izvrstan posao. Cilj prve Bijele knjige iz 2001.g. da se smanji broj poginulih za polovicu dostignut je u Italiji 2 godine prije roka dok je smanjenje poginulih za 67% dosegnuto 2010. godine. Pomoću brojnih anketa i kampanji u Italiji su identificirali 43 ponašanja, a za svako od njih izrađen je animirani film s porukom o ponašanjima za sigurnu vožnju. Teme po kojima je strukturirana poruka bile su: tuneli, vožnja na autocesti, zone radova, mladi vozači i dr. dok se kategorije poruka mogu svrstati u: sigurno ponašanje, rizično ponašanje i pogrešne navike. Preporučamo svima koji su zainteresirani za kampanju da posjete stranicu www.autostradafacendo.it

U posljednjem dijelu konferencije predstavnici iz Danske iznijeli su primjere dobrih praksi s područja sigurnosti na cestama te su H.T. Thomsn i H. Ludvigsen iz danske Uprave za ceste prezentirali novosti u vezi cestovne sigurnosti u Danskoj , vozila u kontra smjeru, zaštita radnika na autocestama, a J. Solund iz danskog Vijeća za cestovnu sigurnost također je dao zanimljiv uvid u kampanje sigurnosti prometa na cestama usmjerene prema korisnicima cesta.

Više informacija potražite na www.asecap.com

Soba 2 Stola© 2004-2021 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine - HUKA
Sva prava zadržana.