Nakon redovne sjednice Upravnog odbora Europskog udruženja koncesionara za autoceste (ASECAP) održana je u Innsbrucku 2. ožujka 2009. godine jednodnevna konferencija o sigurnosti prometa na cestama. Konferencija je istaknula nužnost edukacije i prevencije u podizanju razine sigurnosti na cestama.

Konferenciju su zajednički organizirali ASECAP, talijansko udruženje autocesta AISCAT, austrijska tvrtka za autoceste ASFINAG te tvrtka za gospodarenje autocestama u Njemačkoj, TOLL COLLECT. Prije konferencije održana je misa i molitva u crkvi Sv. Karla u Voldersu, 15 km udaljenoj od južno tirolskog grada Innsbrucka. Svećenik je molio za sigurnost svih putnika i vozača. Ovu baroknu crkvu iz 1710.g. odbrali su organizatori jer se nalazi tik uz autocestu A12 kojom dnevno prođe više tisuća vozila te milijun teških kamiona godišnje, a u sklopu samostana crkve nalazi se i Privatna realna gimnazija.

ASECAP vjeruje u sigurnost prometa na europskim cestama

Svojim uvodnim obraćanjima konferenciju su otvorili Bernhard Tilg, član Tirolske Vlade, Odjela za zdravstvenu skrb, znanost i promet potom Klaus Schierhackl, direktor financija iz austrijske tvrtke ASFINAG, Fabrizio Palenzona predsjednik ASECAP-a i talijanskog udruženja AISCAT te Alain Estiot direktor tvrtke TOLL COLLECT iz Njemačke.

Nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Crkvenog vijeća za pastoralnu skrb migranata i putnika podsjetio je da se autocestama odvija 44% prijevoza svih roba u EU te da će do 2012. broj teških kamiona u prometu biti 50% veći nego u 1988.g. Godišnje na cestama Europe pogine 40.000 osoba, a od toga 4% nesreća prouzročila su teška vozila, a 14% tih nezgoda završava sa smrtnim posljedicama. Stoga su odgovornost i poštivanje druge osobe te poštivanje ljudskog života primarna prevencija nakon koje dolaze sve druge akcije. Edukacija, posebice djece i uspostavljanje etične vožnje cestama potrebno je njegovati od najmlađih dana kroz obitelj, građanske udruge, školu i državu.

EU - broj poginulih smanjiti za polovicu

U drugom dijelu izlagali su Reinhard Rack iz Odbora Europskog parlamenta za promet i Annie Canel iz Odbora za promet Europske komisije. U EU je 1990. godine na cestama poginula 71.000 osoba, a u 2007. godini ta brojka iznosi 40.000 poginulih u 25 zemalja EU.

Annie Canel je podsjetila da u sklopu Akcijskog plana sigurnosti EU namjerava do 2010.g. prepoloviti broj smrtno stradalih na cestama. Sve članice obvezale su se učiniti sve da smanje broj poginulih. Predviđene su akcije na svim razinama: EU, vlade pojedinih zemalja, regija, lokalnih zajednica, auto industrije, prijevozničkih kompanija i svih pojedinaca.

Pristup je integrirani i obuhvaća akcije u cilju promjene ponašanja: edukacija, informacijske kampanje, kontrola poštivanja zakona o sigurnosti prometa, kazneni bodovi i oduzimanje vozačke dozvole, sigurnost vozila i sigurnost infrastrukturnih objekata te najzad, praćenje i kontrola podataka o prometnim nezgodama.

Statistički podaci koje je prikupio Europski observatorij za sigurnost cestovnog prometa ukazuje na sljedeće kritične točke: motociklisti, čiji je broj prometnih nesreća u porastu, mladi muški vozači, koji su najčešći sudionici prometnih nesreća te ruralne ceste na kojima se događa gotovo 60% prometnih nesreća. Na autocestama se događa "samo" 6% svih nesreća. Alkohol je uzrok jedne od četiriju nesreća, a konzumacija opijata ili lijekova kriva je za 15% nesreća.

Novi Akcijski plan za razdoblje od 2011. - 2020. godine EU će donijeti u 2009. godini.

Njemačka - podići razinu cestovne kulture

Alain Estiot, iz TOLL COLLECTA iznio je politiku Njemačke koja se poklapa s politikom EU, posebice s Akcijskim planom za sigurnost prometa 2003.-2010. Cilj je podići razinu cestovne kulture u Njemačkoj, zaštititi ranjive sudionike (djecu, pješake, bicikliste, motocikliste) smanjiti broj nesreća koje uzrokuju mladi vozači te povećati sigurnost na ruralnim cestama. Akcije se odnose na preventivu i edukaciju ali i sankcioniranje. Prema prikazanoj statistici mjere koje su se sustavno zakonski uvodile od 1998.g. do danas (preporučena brzina na AC 130 km/h, obveza nošenje kacige za motocikliste, obavezan sigurnosni pojas, snižavanje dozvoljene koncentracije alkohola sa 0,8 na 0,5 ‰) urodile su plodom jer je broj prometnih nesreća smanjen i u opadanju.

Novi izazovi su prometna zagušenja, koja za sobom povlače veći broj prometnih nezgoda, dekoncentracija vozača prekomjernih informiranjem i novim tehnologijama, mladi vozači, vozači kamiona i autobusa te vozači treće životne dobi koji po broju nesreća stoje uz bok mladim vozačima.

Austrija - potrebno interdisciplinarno djelovanje

Klaus Schierhackl iz austrijskog ASFINAG-a iznio je podatak da je na cestama u Austriji 2001.g. bilo 958 poginulih, a na autocestama 179, a 2007. godine na svima cestama 691 dok je na autocestama taj broj iznosio 83 i pozitivni trend se nastavlja. Glavni uzroci nesreća bili su : brzina (27%), pretjecanje (17%), umor (16%), razmak (10%), alkohol (5%) i ostalo (25%).

ASFINAG od EU prije svega očekuje zajednički Zakon o sigurnosti prometa na cestama te zajedničke aktivnosti njegove kontrole i provedbe kao i okvir za provedbu koja je financijski održiva.

Od državnih tijela očekuje koordiniranu suradnju među sudionicima koji trebaju provoditi zacrtane mjere. ASFINAG sa svoje strane čini sljedeće u cilju povećanja sigurnosti: gospodari pouzdanom mrežom, informira pravovremeno korisnike o nepredviđenim događanjima, kontrolira brzinu pomoću pokretnih jedinica, nabavlja digitalne radare koje će postaviti na mreži.

Tijekom 2008. ASFINAG je u cilju povećanja sigurnosti izgradio 2. cijevi sljedeći tunela: Lainberg (A9) vrijednosti 48.5 milijuna EUR, Katschberg (A10) vrijednosti 112 milijuna EUR i Ganzstein (S6) vrijednosti 70 milijuna EUR. Izgradnja drugih cijevi dio je programa usklađivanja s Direktivom o sigurnosti europskih tunela (rok 2019.g.). Slične mjere provode se i na drugim autocestama gdje se obnavlja kolnik, postavlja razdjelni pojas, zamjenjuju odbojne ograde, poboljšava horizontalna i vertikalna signalizacija.

Talijanska iskustva

Talijanska iskustva iznio je Paolo Cestra zamjenik direktora operativne jedinice talijanske prometne policije. Kontrolu prometa na autocestama u Italiji vrši isključivo Nacionalna prometna policija koja čini 10% ukupnih policijskih snaga. Ona se bavi: prevencijom i kontrolom prekršaja zakona o sigurnosti na cestama (alkohol, brzina, registarske tablice, pretjecanje, kontrola kamiona i autobusa, zajednička ophodnja s francuskom i austrijskom policijom na tunelima Mont Blanc i Frejus te autocestama A10 i A22), upravlja prometnim nezgodama, osigurava pratnju iz sigurnosnih razloga, bavi se istraživanjem kriminalnim radnji u cestovnom prometu ( krađe, pljačke, lažne tablice, krivotvoreni dokumenti vozila, lažne prometne nezgode, lažna osiguranja, lažni tehnički pregledi, ilegalne vozačke dozvole i dr.), vodi nacionalnu bazu podataka o prometu i nezgodama i vodi informativne kampanje o sigurnosti u prometu na cestama.

Nacionalna prometna policija je jedina ovlaštena Na autocestama djelovati temeljem sporazuma sklopljenog sa 23 tvrtke i tijela nadležna za autoceste. U tu svrhu Prometna policija angažira 6.250 jedinica tj. 55% svih svojih ljudskih potencijala. Smjene su 7 dana 24 sata na dan. Smjena traje 6 sati i pokriva 40-60 km autoceste. Prometna policija je 2005. godine s talijanskim koncesionarom ASPI počela projekt sigurnosti nazvan TUTOR, u sklopu kojeg se vrši redovita kontrola srednje ali i trenutne brzine vožnje. Projektom je pokriveno 2.000 km autocesta, a nakon godinu dana primjene broj smrtno stradalih pao je za 51%, broj nezgoda s ozlijeđenima za 27%, a ukupan broj nesreća za 19%.

Nakon talijanskog izlaganja održana je prezentacija prekogranične suradnje prometne policije Austrije, Italije i Njemačke. Na 260 km autocesta u južnom Tirolu djeluje 130 policajaca namijenjenih isključivo za kontrolu autocesta te još 60 prometnih policajaca.

Suradnja se odvija kroz zajedničke ophodnje, zajedničke inspekcije kamiona. Nekoliko kontrolnih točaka omogućava savršenu kontrolu teških kamiona.

Surađuje se i prilikom teških prometnih nesreća, razmjenjuju se informacije o prometu i sudjeluje na periodičkim sastancima gdje se razmjenjuju iskustva.

U zaključku je Klaus Schierhackl iz austrijskog ASFINAG-a još jednom naglasio ključne zadaće za naredno razdoblje; postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva, zajedničko interdisciplinarno djelovanje svih nadležnih službi i institucija te edukacija i informiranje korisnika radi promjene negativnih ponašanja.

Prezentacije možete pronaći ovdje

Soba 2 Stola© 2004-2021 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine - HUKA
Sva prava zadržana.