Novi broj biltena Udruge predstavlja početak radova na dionici Sredanci – granica BiH autoceste A5 kao i početak gradnje mosta preko rijeke Drave, informacije o Ugovoru o zajmu za „Projekt dovršetka koridora Vc“, Strateškoj karti buke izrađenoj od strane Autoceste Zagreb-Macelj, obilježavanje 30 godina tunela Učka, aktivnosti Autoceste Rijeka-Zagreb iz područja društveno odgovornog poslovanja i zaštite okoliša te najvažnije vijesti iz EU koje uključuju i novu Direktivu o eurovinjeti, uspostavu interoperabilnosti između Austrije i Njemačke, sažetak aktivnosti HUKA-e i brojne druge zanimljivosti koje su obilježile treće tromjesečje 2011. godine u društvima za gospodarenje autocestama. Bilten također nudi pregled statističkih podataka društava do konca rujna 2011. godine.

Puštanjem u promet dionice Umag-Kanfanar u punom profilu autoceste, u lipnju 2011. godine,  uveden je zatvoreni sustav naplate cestarine na cijelom Istarskom ipsilonu. U zatvoreni sustav naplate uključena je i dionica Kanfanar-Rogovići koja je puštena u promet 29. listopada 2011. godine.

Za razliku od otvorenog sustava naplate cestarine kroz koji je do sada naplaćivana cestarina na cestarinskim prolazima na tunelu Učka, u Vodnjanu te na vijaduktu Mirna, na punom profilu autoceste se uvodi zatvoreni sustav naplate cestarine, kroz koji korisnik plaća razmjerno udaljenosti koju je prešao autocestom.

Prednosti ovog novog sustava su sljedeće:

• izjednačeni postupak naplate svim korisnicima, budući da svi korisnici plaćaju korištenje autoceste. Time će se izbjeći nezadovoljstvo onih korisnika koji moraju plaćati za druge.
• jedinstveni sustav naplate cestarine na sveukupnoj mreži autocesta u zemlji (uvođenje elektroničke naplate cestarine kompatibilne s cestovnom mrežom ostalih hrvatskih koncesionara autocesta).
• značajni popusti za korisnike koji često koriste autocestu.

Od lipnja 2010. godine, kada je puštena u promet  dionica Kanfanar-Pula u punom profilu autoceste, u sustav naplate Bina-Istre uvedeno je korištenje ENC uređaja za naplatu cestarine. Pored brojnih prednosti koje donosi korištenje ENC uređaja, kao što je ušteda vremena, prolazak kroz naplatne staze bez zastoja te mogućnost korištenja jednog uređaja za više vozila neovisno o kategoriji i registarskoj oznaci vozila, korisnici mogu koristiti isti ENC uređaj na cestovnoj mreži HAC-a, ARZ-a kao i Bina-Istre. Korištenje istog ENC uređaja na autocestama različitih koncesionara moguće je uz prethodno kodiranje u pojedini sustav naplate cestarine.

Iako je uveden zatvoreni sustav naplate cestarine na cijelom Istarskom ipsilonu, naplaćuju se samo dionice u punom profilu autoceste te prolazak kroz tunel Učka. Korištenje dionice od Vranje do Rogovića neće se naplaćivati dok ne bude puštena u promet u punom profilu autoceste. Iako se bilježi svaki ulazak i izlazak vozila, cestarina na dionici Vranja-Rogovići iznosi 0,00 kuna. Ukoliko korisnik koristi dionicu od Matulja pa do bilo kojeg čvora sa zaključnim čvorom Rogovići, naplaćuje mu se cijena cestarine za tunel Učka koja iznosi 17 kn za I. kategoriju vozila.

U godinu dana, od kada je u primijeni ENC uređaj na Istarskom ipsilonu, 13.000 korisnika prepoznalo je prednosti elektronske naplate cestarine te pored domaćih korisnika sve brojniji su i strani državljani koji koriste ENC uređaj za vožnju po hrvatskim autocestama.

Godišnji kongres najvećeg profesionalnog udruženja za autoceste - ASECAP ove je godine održan od 29. -31. svibnja u Bruxellesu, političkom sjedištu Europske unije te sjedištu Udruženja. Ovogodišnji kongres nosio je naziv: Autoceste s naplatom cestarine u službi sigurnijeg, pametnijeg i čišćeg prometa.

Kongres je okupio 250 stručnjaka iz svih područja gospodarenja autocestama. Donositelji odluka, nevladina udruženja te profesionalne organizacije sudjelovale su u raspravama o cestovnoj mobilnosti u narednom desetljeću i izazovima koje budući razvoj donosi. Održivost je bila ključna riječ, ali ne samo ekološka već i ekonomska, financijska i društvena. 

Kongres je otvorio predsjednik ASECAP-a u odlasku J.L. Feito, predstavnik španjolskog udruženja autocesta ASETA koji je naglasio da se kongres prvi puta održava u Bruxellesu i to u turbulentnim vremenima recesije praćene padom prometa i prihoda. Istaknuo je da će tijekom dva dana najbolji stručnjaci analizirati mogućnosti primjene koncesijskog modela i javno privatnog partnerstva u sektoru autocesta.

Foto: K. Schierhackl moderira sjednicu o koncesijama i PPP-u

U završnom dijelu kongresa J.L. Feito je dvogodišnji mandat predsjedavanja Udruženjem ASECAP predao novom predsjedniku ASECAP-a, austrijskom predstavniku Klausu Schierhacklu, financijskom direktoru austrijske tvrtke za autoceste ASFINAG te je najavio i svim sudionicima uputio poziv na 40. Kongres ASECAP-a koji će se održati u talijanskom Torinu od 27.-29. svibnja 2012. godine.  Više...

Donosimo Vam novo prošireno izdanje publikacije Ključne brojke koje sadrži prikaz ključnih podataka o poslovanju društava koje gospodare autocestama u Hrvatskoj za 2010. godinu. Podaci se odnose na razvoj mreže, naplatu,  prihode, investicije, promet, sigurnost i zaposlene.

ASECAP svake godine u nekoj od svojih zemalja članica organizira konferenciju na visokoj razini posvećenu sigurnosti cestovnog prometa. Ove su godine Grčki državni fond za ceste (TEO) i ASECAP zajednički or¬ganizirali četvrti takav susret, koji je održan u utorak 1. ožujka 2011. godine u Ateni. Imajući u vidu smjernice Europske komisije o cestovnoj sigurnosti u razdoblju od 2011. do 2020. godine, ovaj značajan skup pred¬stavljao je jedinstvenu priliku da svi ključni subjekti iz svih zemalja Europe, od stručnjaka za to područje pa do donositelja odluka na državnoj i europskoj razini, porazgovaraju o sadašnjem i budućem doprinosu cesta s naplatom cestarine i koncesijskog modela građenju i razvijanju zajedničkog europskog područja cestovne sigurnosti. Uz ASECAP-ove članice, skupu su prisustvovali i predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i raznih obrazovnih institucija iz Grčke, čime je još jednom potvrđen značaj i uspjeh ovog skupa koji daleko nadilazi bro¬jne sastanke o sigurnosti koje redovno organiziraju razne organizacije. Više…

Okrugli stol o sigurnosti prometa na autocestama održan je u Zagrebu 15. prosinca 2010. godine na inicijativu Hrvatske udruge autocesta s naplatom cestarine čije su članice sva društva za autoceste u Republici Hrvatskoj: Hrvatske autoceste d.o.o, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Bina-Istra d.d., Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o.

Na skupu su sudjelovale sve pozvane institucije: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture - Uprava cestovnog prometa i Inspekcija cestovnog prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova - Odjel za sigurnost cestovnog prometa, Hrvatske ceste, Hrvatski autoklub i sva društva za gospodarenje autocestama.

Cilj HUKA-e je bio da se svestranim pristupom i sagledavanjem svih aspekata sigurnosti prometa utvrdi na koji način je na području upravljanja i održavanja autocesta moguće unaprijediti sigurnost prometa posebice razmatranjem zakonodavnog okvira. Neposredan povod za skup bio je donošenje novog Zakona o cestama te Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Društva za autoceste prikazala su postojeće stanje sigurnosti na autocestama te aktivnosti i mjere koje  društva za autoceste poduzimaju radi podizanja razine sigurnosti prometa na autocestama.

Sigurnost prometa je širok pojam te se rasprava na ovom okruglom stolu prvenstveno odnosila na upravljanje i održavanje autocesta kao jedan od elemenata sigurnosti prometa. Društva za autoceste, kojima je autocesta predana na gospodarenje imaju glavnu zadaću da sagledavaju, osiguravaju i uklanjaju sve rizike koji mogu ugroziti sigurnost, a vezani su za samu autocestu. Kroz programe sigurnosti upravitelji autocesta poduzimaju brojne mjere kako bi infrastruktura koja im je predana na upravljanje funkcionirala onako kako je projektno zamišljena i kako bi se minimizirale prometne nesreće. Međutim, svi sudionici skupa složili su se da je sigurnost prometa pitanje koje ima mnogostruke aspekte i tako mu treba pristupiti. 

Stoga su operateri apelirali da na onim područjima koja nisu u nadležnosti upravitelja autocesta ostale institucije odigraju svoju ulogu : da prilikom projektiranja i izgradnje autocesta  uzmu u obzir praktična iskustva operatera autocesta,  da unaprijede edukaciju u auto školama,  da putem kampanji porade na podizanju svijesti vozača, da intenziviraju redovite kontrole i sankcioniraju prekoračenja brzine te da vozačima ukažu na odgovornost za vlastiti život.    

Mreža autocesta u Hrvatskoj ubrzano se razvila u posljednjih deset godina. Gotovo cjelokupna mreže autocesta razvijena je na temelju zakona i tehničkih propisa iz područja cesta i sigurnosti prometa s početka 90-ih godina. Razdoblje intenzivnog i ubrzanog projektiranja i građenja autocesta nosilo je sa sobom i određene propuste. Društva za autoceste su kroz svakodnevni rad prikupila brojna konkretna iskustva i uočila određena pitanja koja nije moguće rješavati kroz svakodnevno upravljanje i održavanje jer prelazi njihovu nadležnost. Takva iskustva društva za autoceste na održanom skupu su prenijela nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi se ista pri definiranju zakonskih propisa, pravilnika i procedura ugradila u zakonsku regulativu i bila u skladu sa stvarno uočenim potrebama.

Na skupu je imenovano Povjerenstvo za izradu Zaključaka u čijem su sastavu bili svi članovi Tehničkog odbora HUKA-e za promet i sigurnost (željko Kadijević - HAC, Ante Pribanić - ARZ, Tomislav Ladavac - BINA-ISTRA, Nikola Bulić - AZM) te Brankica Bajić i Diana Benković iz HUKA-e.

Povjerenstvo je na osnovi diskusije svih prisutnih donijelo sljedeće zaključke:

• na razini zakonodavstva je potrebno promptno, najkasnije u propisanom zakonskom roku od 3 mjeseca, donijeti podzakonske akte koji su temelj djelovanja društava za autoceste, a koji su sada ili zastarjeli ili ne postoje jer nisu bili doneseni, a posebice:

1. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi

    moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa

2. Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta

3. Pravila i tehnički uvjeti za ophodnju javnih cesta

4. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama

    i drugi propisi iz prijedloga novog ZOC-a, vezani za promet i okoliš,

• kod definiranja mreže autocesta i državnih cesta u nastavnim postupcima vezanim za donošenje i provedbu novog ZOC-a, voditi računa o alternativnim pravcima za autoceste, koji se kao jedan od glavnih ciljeva spominju i u Strategiji razvoja prometa,
• u izradu podzakonskih akata uključiti upravitelje autocesta koji bi pridonijeli svojim konkretnim prijedlozima i sugestijama do kojih su došli u praksi,
• uskladiti djelovanje pojedinih institucija koje su nadležne za sigurnost prometa na autocestama (MMPI, Inspekcija cesta, MUP, HC),
• osigurati učestalije i redovite kontrole poštivanja prometnih propisa na autocestama,
• ne tražiti od upravitelja autocesta ispravljanje eventualnih propusta učinjenih u fazi projektiranja i/ili građenja koji su izvan okvira propisanih radova održavanja,
• pojačati prevenciju, edukaciju i podizanje vozačke kulture kroz sve razine obrazovnog sustava, a posebice u auto-školama,
• na razini HUKA-e dogovarati tipska rješenja karakterističnih detalja na autocestama, pa iste legalizirati preko nadležnih Ministarstva i usvajati kao smjernice budućem projektiranju autocesta,
• planirati kroz naredna srednjoročja i postupno dovoditi u sklad zaštitnu ogradu na postojećim autocestama s propisanim stupnjevima sigurnosti (H2, H3, H4),
• nastaviti pripreme i ubrzati provedbu instaliranja sustava kontrole brzina korisnika na autocestama, koji bi pridonio smanjenju prosječne brzine vožnje, a time utjecao i na višestruko smanjenje broja prometnih nesreća, a posebno posljedica tih nesreća,
• na razini HUKA-e provjeriti i postupno uskladiti metode i postupke vezane za prikupljanje i analizu podataka o prometnim nesrećama, koje se provode među članicama HUKA-e,
• očekuje se da svi sudionici skupa promoviraju i daju svoju podršku zaključcima ovog skupa.

 

17.-tog veljače HUKA je posjetila austrijskog koncesionara ASFINAG u svrhu daljnjeg poboljšanja i proširenja odnosa između zemalja te u svrhu međusobne razmjene stručnih znanja i praksi. Član Uprave društva ASFINAG, Klaus Schierhackli njegova suradnica Julia Huber bili su još jednom izvrsni domaćini tijekom posjete u kojoj su sudjelovali predsjednik HUKA-e Miro Škrgatić i potpredsjednik Aleksandar Čaklović te zamjenica koordinatorice Udruge Diana Benković. Uz njih su u stručnoj posjeti bili i Ante Pribanić, direktor Podružnice za održavanje Autoceste Rijeka Zagreb d.d. i Zrinka Drozdek, suradnica za nadzor i vođenje prometa.

Obnova postojećih tunela starih 25 godina

Mjesto susreta je bio centar službe održavanja Bruck smješten u Štajerskoj, na sjecištu rijeka Mure i M?rz, na udaljenosti otprilike 50km od Graza. Delegati ASFINAG-a posjetili su tunelski kontrolni centar Bruck koji trenutno nadzire 15 tunelskih službi, sveukupne dužine 42,5 km te također neke brze ceste, uključujući telefone za slučaj nužde, sustav upozorenja protiv leda te zimsku službu. Najveći broj tunela u ovom području nadzora prometa star je od 25 do 30 godina i većinom su renovirani i opremljeni vrhunskim tehničkim instalacijama. Očekuje se da će ista takva ulaganja u tri tunela koji se trenutno renoviraju poboljšati njihov rad u roku od 1 do 2 godine.

Kontrola tunela preko video panela / stjenke

Kontrolni centar opremljen je video stjenkom koja se sastoji od slika koje daje otprilike 480 kamera (od kojih ne mogu sve biti prespojene) koje zajedno daju pregled tunela kao i uvid u stanje ukupnog prometa. Kod svih kamera bez kružnog ili nagibnog načina rada dolazi do uključivanja alarma ukoliko se zamijeti vozilo usporenog kretanja, stajaće vozilo, vožnja u suprotnom smjeru ili se detektira dim. Kontrolnim centrom upravlja dvoje ljudi, radi se u tri smjene: svaka smjena traje osam sati po radniku, od ponedjeljka do petka, dok se vikendom radi u dvije smjene u trajanju od 12 sati. Zaposlenici se suočavaju sa svim problemima koji se mogu pojaviti: od manjih kvarova do većih kriznih situacija , pri tom u potpunosti slijedeći planove postupanja u slučaju uzbune. Počevši od svibnja ove godine doći će do integriranja stanice za praćenje prometa u tunelu Gleinalm (8,3 km dužine, dvosmjeran) i tunelu Schartnerkogel (1,2 km dužine). Svi djelatnici koji obavljaju dužnost su posebno kvalificirani, redovito se obučavaju, a svake dvije godine moraju polagati ispit.

Nadalje, posjetili smo tunel Gleinalm i cestarinski prolaz Gleinalm gdje je osoblje dalo na uvid podatke o prometu i financijama.

NAJNOVIJE INOVACIJE PO PITANJU SIGURNOSNIH MJERA – PROJEKT AKUT

ASFINAG pridaje veliku važnost aktivnostima vezanim uz istraživanje i razvoj koja zajedno čine veliki doprinos u ostvarenju ASFINAG-ovog cilja da se postane vodeće društvo za gospodarenje autocestama u Europi po pitanju dostupnosti cesta, informacija i sigurnosti. Jedna od novina koja nam je bila predstavljena je projekt upravljanja i izgradnje AKUT ( akustično nadziranje tunela) koji se usredotočuje na razvoj sustava koji bi detektirao kritične situacije u tunelima pomoću praćenja neobičnih zvukova, poput sudara, ispadanja tereta s kamiona itd.

PLATFORMA ZA ČIŠĆENJE SNIJEGA I LEDA SA KAMIONA

Još jedna vrlo interesantna novina iz AFSINAG-a je novoizgrađena i novodizajnirana platforma postavljena kod ugibališta neposredno prije ulaska u tunel. Platforma omogućuje vozačima teških vozila da se popnu na vrh vozila i očiste ostatke snijega i leda. Statistički podaci pokazuju kako pad snijega i leda sa teških vozila u tunelima godišnje uzrokuje jednu do dvije nezgode sa smrtnim ishodom. Platforma se izgradila kako bi se povećala sigurnost i smanjio broj nesreća sa smrtnim ishodom. Donijela je odlične rezultate po pitanju upotrebe i prihvaćanja od strane vozača. U budućnosti se planira postavljanje ovakvih platformi prije ulaska u tunel po cijeloj mreži i gdjegod to infrastruktura bude dozvoljavala.

Sljedeći dan bio je rezerviran za posjetu sjedištu Raab- a u Grazu gdje smo imali još jednu priliku steći bolji uvid u strukturu ASFINAG-ove mreže i organizacije. Zatim smo posljednji put obišli centar za kontrolu prometa Stass gdje se upravo odvijala policijska kontrola opterećenja teških vozila, a nakon toga smo krenuli natrag u Zagreb.

Zahvaljujemo našim prijateljima iz ASFINAG-a na odličnoj organizaciji i dobrodošlici, te se radujemo budućoj suradnji.