36. godišnji kongres pod nazivom „ASECAP-ovi dani studija i informacija" održan je od 18.-21. svibnja u Maroku. Tema ovogodišnjeg skupa bila je "Europska infrastruktura preko granica:

tržište, konkurencija i održivi promet kao čimbenici razvoja sektora autocesta", a u središtu interesa ovogodišnjeg kongresa bile su dvije Direktive EU ključne za sektor autocesta. Direktiva o interoperabilnosti elektroničkih sustava naplate cestarine i Direktiva o eurovinjeti čiji je novi prijedlog izmjena u pripremi.

 

Kongres je okupio 350 delegata iz 170 tvrtki iz Europe. Službeni početak kongresa 19. svibnja obilježen je uvodnim govorima predsjednika ASECAP-a Fabrizia Palenzone iz talijanskog AISCAT-a, Karima Ghellaba, marokanskog ministra prometa i opremanja te generalnog direktora Autocesta Maroka, Otmana Fassi Fehrija.

 

Oni su ponovili da je naplaćivanje cestarine neminovnost. Svim zemljama najveći je izazov osigurati visoka sredstva za izgradnju infrastrukture, a neke zemlje koje su mrežu izgradile proračunskim novcem uvode na njoj naplatu cestarine za kamione (Njemačka, Francuska na 14.000 km državnih cesta).

 

Prva radna sjednica nosila je naziv « Ograničenja i izazovi restrukturiranja i uvođenja zakonodavnog okvira EU za industriju naplate cestarine ». Raspravljalo se o izmjenama Direktive o eurovinjeti koja predlaže da se naplata koristi za pokrivanje troškova koje cestovni promet donosi društvu u cjelini (zagađenje, prometne nezgode i dr.).

 

Sektor autocesta s naplatom cestarine tako se nalazi pred značajnim promjenama jer naplata cestarine, od koje se tradicionalno očekivalo da služi za financiranje građenja i održavanja infrastrukture, može dobiti i ulogu instrumenta prometne politike u cilju regulacije prometa, smanjenja gužvi, zagušenja i zagađenja, za promociju alternativnih vidova prometa i dr.

 

Predsjednik Palenzona zaključio je da bi se sredstva iz poreza, cestarine i drugih naknada za ceste morale koristiti za razvoj cestovnog sektora i povrat investicija, a ne za defavoriziranje cesta.

 

Druga sjednica dala je pregled aktivnosti sektora autocesta s naplatom cestarine. Izvješća su podnijeli glavni tajnik ASECAP-a i predsjedavatelji triju stalnih stručnih odbora ASECAP-a: za naplatu (COPER I), za sigurnost (COPER II) i za inteligentne transportne sustave (COPER III). Izvještaj je podnijelo i svjetsko udruženje autocesta i tunela s naplatom iz Washingtona (IBTTA).

 

Drugog dana kongresa održane su 4 paralelne sjednice s tehničkim izlaganjima na temu:

 

>> Uloga ITS-a u razvoju sigurnih autocesta

 

>> Očuvanje okoliša: prevencija eksternih troškova kroz koncesijske modele

 

>> Kontrola plaćanja cestarine. Pravni okvir i praksa

 

>> Upravljanje prometom i hitno spašavanje: najbolje prakse i suradnja

 

Kroz izlaganja je bilo moguće dobiti uvid u najbolje prakse gospodarenja autocestama.

 

Tehnička izlaganja potražite na www.asecap.com

Koordinacija i suradnja: korak prema sigurnosti na autocestama u Europi

U Pragu je 1. ožujka 2010. godine, drugu godinu za redom, održana jednodnevna konferencija o sigurnosti prometa na cestama u organizaciji Europskog udruženja koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (ASECAP) u suradnji s Kapsch Telematic Service (Republika Češka). Konferencija je održana nakon redovne sjednice Upravnog odbora i Skupštine ASECAP-a.

 

Na konferenciji pod nazivom „Koordinacija i suradnja: korak prema sigurnosti na cestama u Europi“ okupilo se 70 sudionika. Zainteresirani sudionici bili su pozvani prodiskutirati prijedlog novog Akcijskog plana EU o sigurnosti prometa na cestama i upoznati se s najboljim i najinovativnijim praksama iz područja upravljanja autocestama.

ASECAP je Europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine koje okuplja 20 država članica i više od 40 000 km cestovne mreže. ASECAP-ova misija je promicanje naplate cestarine i principa plaćanja korisnika kao najučinkovitijeg alata za financiranje izgradnje, sigurnog upravljanja i učinkovitog održa¬vanja autocesta i drugih većih cestovnih objekata.

ASECAP i njegove članice diljem Europe obvezale su se 2004. godine, potpisivanjem Povelje „Spasimo 25000 života“, da će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se povećala sigurnost na autocestama i prepolovio broj poginulih u nesrećama.
Stoga je na konferenciji ASECAP predstavio EU institucijama, državnim tijelima i drugim sudionicima sektora cestovnog prometa izvanredne rezultate koje su njene članice postigle u razdoblju od 2000. do 2010. godine.
Mnoge članice, koncesionari s naplatom cestarine, postigli su cilj koji je pred njih stavila Europska komisija, odnosno smanjenje prometnih nesreća za 50%, a neke su čak postigle i više od toga, unatoč povećanju mreže kao i ukupnog broja voznih kilometara!
Tako je od 2002. - 2008. godine, dakle  u razdoblju kraćem od deset godina predviđenih EU planom, broj poginulih u Austriji smanjen za 47 %, u Francuskoj za 49 %, a u Španjolskoj za čak 62 %.

Značajna postignuća na području sigurnosti prometa na autocestama rezultat su najboljih praksi u istraživanju, dizajniranju, održavanju i upravljanju koje se primjenjuju na autocestama s naplatom cestarine i prema PPP modelu, pri čemu se prihodi ostvareni od naplate cestarine ponovno investiraju u cestovnu infrastrukturu kako bi bila sigurnija, ekološki održiva i opremljena inteligentnim transportnim sustavima.

Enrico Grillo-Pasquarelli, direktor kopnenog prometa nove Glavne uprave za mobilnost i promet (DG MOVE, tj. bivši DG TREN - Glavna uprava za promet i energiju) srdačno je pozdravio ulogu koncesionara i ASECAP-a, profesionalnog i pouzdanog partnera Europske komisije. Zatim je predstavio glavne elemente kojima se vodio četvrti Akcijski plan sigurnosti EU koji će biti objavljen u svibnju. Fokus buduće strategije EU usmjerit će se na najslabije elemente u lancu sigurnosti prometa na cestama: ponašanju korisnika (edukacija i izobrazba), ranjive skupine korisnika, mrežu cesta niže razine uslužnosti, kontrolu provedbe postojećih pravila i poboljšanje situacije u članicama koje imaju lošije rezultate sigurnosti prometa na cestama.
Gospodin Kaas, zamjenik ministra prometa Republike Češke, istaknuo je važnost buduće strategije EU i sudionicima iznio ambiciozan češki program sigurnosti koji posebnu pažnju poklanja prevenciji, kako u pogledu nadzora projektiranja i izgradnje, tako i u pogledu edukacije korisnika i informativnih kampanja.

Glavni tajnik ASECAP-a, K. Dionelis, izražavajući ponovno jaku podršku ASECAP-a akcijama Europske komisije, naglasio je potrebu koncipiranja pouzdane statistike, jasnih i jednoznačnih zajedničkih definicija i mehanizama prikupljanja podataka. Pritom je pozvao EU dužnosnike da postave jasne ciljeve i fokusiraju se na neodgovarajuće ponašanje korisnika, na ceste niže razine uslužnosti te gradske ceste gdje se događa i najviše nesreća.
U toj perspektivi, ASECAP je spreman svoju stručnost i iskustva svojih članica staviti na raspolaganje europskim institucijama i građanima i tako pridonijeti spašavanju što većeg broja života u desetljeću koje je pred nama.

 

Prezentacije možete pronaći ovdje:

 

Provedba EU Direktiva:

•    EU Direktiva 2004/54 o sigurnosti u tunelima: R. Arditi (SINA-AISCAT) DIOI. – DIOII.
•    EU Direktiva 2008/96 o sigurnosti cestovne infrastrukture: B. Lautner (ASFINAG)

 

Najbolje prakse:

•    Sigurnost u upravljanju autocestama: J. Boussuge (ASFA)
•    Tehnologije i rješenja za sigurnost na cestama: A.Abi (K.T.S.)

 

Perspektiva: „Integrirani pristup sigurnosti: obveza glavnih dionika“

•    „Autoceste s naplatom, sigurnije putovanje Europom“: M. Rotondo, predsjednik ASECAP COPER II projekta
•    „Profesionalni korisnici: izobrazba, rezultati i ciljevi“: P. Philipp, voditelj edukacije u IRU DIOI. – DIOII.
•    „Istraživanja, alati i inovacije za povećanje sigurnosti“: C. Nicodème. ERF
•    „Benchmarking najboljih praksi na razini država članica“: A. Avenoso, ETSC

 

ASECAP vjeruje u sigurnost prometa na europskim cestama

Nakon redovne sjednice Upravnog odbora Europskog udruženja koncesionara za autoceste (ASECAP) održana je  u Innsbrucku 2. ožujka 2009. godine jednodnevna konferencija o sigurnosti prometa na cestama. Konferencija je istaknula nužnost edukacije i prevencije u podizanju razine sigurnosti na cestama.

Konferenciju su zajednički organizirali ASECAP, talijansko udruženje autocesta AISCAT, austrijska tvrtka za autoceste ASFINAG te tvrtka za gospodarenje autocestama u Njemačkoj, TOLL COLLECT. Prije konferencije održana je misa i molitva u crkvi Sv. Karla u Voldersu, 15 km udaljenoj od južno tirolskog grada Innsbrucka. Svećenik je molio za sigurnost svih putnika i vozača. Ovu baroknu crkvu iz 1710.g. odbrali su organizatori jer se nalazi tik uz autocestu A12 kojom dnevno prođe više tisuća vozila te milijun teških kamiona godišnje, a u sklopu samostana crkve nalazi se i Privatna realna gimnazija.

 

Svojim uvodnim obraćanjima konferenciju su otvorili Bernhard Tilg, član Tirolske Vlade, Odjela za zdravstvenu skrb, znanost i promet potom Klaus Schierhackl, direktor financija iz austrijske tvrtke ASFINAG, Fabrizio Palenzona
predsjednik ASECAP-a i talijanskog udruženja AISCAT te Alain Estiot direktor tvrtke TOLL COLLECT iz Njemačke.

 

Nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Crkvenog vijeća za pastoralnu skrb migranata i putnika podsjetio je da se autocestama odvija 44% prijevoza svih roba u EU te da će do 2012. broj teških kamiona u prometu biti 50% posto veći nego u 1988.g. Godišnje na cestama Europe pogine 40.000 osoba, a od toga 4% nesreća prouzročila su teška vozila, a 14% posto tih nezgoda završava sa smrtnim posljedicama. Stoga su odgovornost i poštivanje druge osobe te poštivanje ljudskog života primarna prevencija nakon koje dolaze sve druge akcije. Edukacija, posebice djece i uspostavljanje etične vožnje cestama potrebno je njegovati od najmlađih dana kroz obitelj, građanske udruge, školu i državu.

 

EU - broj poginulih smanjiti za polovicu

U drugom dijelu izlagali su Reinhard Rack iz Odbora Europskog parlamenta za promet i Annie Canel iz Odbora za promet Europske komisije. U EU je 1990. godine na cestama poginula 71.000 osoba, a u 2007. godini ta brojka iznosi 40.000 poginulih u 25 zemalja EU.
Annie Canel je podsjetila da u sklopu Akcijskog plana sigurnosti EU namjerava do 2010.g. prepoloviti broj smrtno stradalih na cestama. Sve članice obvezale su se učiniti sve da smanje broj poginulih. Predviđene su akcije na svim razinama : EU, vlade pojedinih zemalja, regija, lokalnih zajednica, auto industrije, prijevozničkih kompanija i svih pojedinaca.
Pristup je integrirani i obuhvaća akcije u cilju promjene ponašanja: edukacija, informacijske kampanje, kontrola poštivanja zakona o sigurnosti prometa, kazneni bodovi i oduzimanje vozačke dozvole, sigurnost vozila i sigurnost
infrastrukturnih objekata te najzad, praćenje i kontrola podataka o prometnim nezgodama.
Statistički podaci koje je prikupio Europski observatorij za sigurnost cestovnog prometa ukazuje na sljedeće kritične točke: motociklisti, čiji je broj prometnih nesreća u porastu, mladi muški vozači, koji su najčešći sudionici prometnih
nesreća te ruralne ceste na kojima se događa gotovo 60% prometnih nesreća. Na autocestama se događa „samo“ 6% svih nesreća. Alkohol je uzrok jedne od četiriju nesreća, a konzumacija opijata ili lijekova kriva je za 15% nesreća.
Novi Akcijski plan za razdoblje od 2011. - 2020. godine EU će donijeti u 2009. godini.

 

Njemačka - podići razinu cestovne kulture

Alain Estiot, iz TOLL COLLECTA iznio je politiku Njemačke koja se poklapa s politikom EU, posebice s Akcijskim planom za sigurnost prometa 2003.-2010. Cilj je podići razinu cestovne kulture u Njemačkoj, zaštititi ranjive sudionike (djecu, pješake, bicikliste, motocikliste)
smanjiti broj nesreća koje uzrokuju mladi vozači te povećati sigurnost na ruralnim cestama. Akcije se odnose na preventivu i edukaciju ali i sankcioniranje. Prema prikazanoj statistici mjere koje su se sustavno zakonski uvodile od 1998.g. do danas (preporučena brzina na AC 130 km/h, obveza nošenje kacige za motocikliste,
obavezan sigurnosni pojas, snižavanje dozvoljene
koncentracije alkohola sa 0,8 na 0,5 promila) urodile su plodom jer je broj prometnih nesreća smanjen i u opadanju.
Novi izazovi su prometna zagušenja, koja za sobom povlače veći broj prometnih nezgoda, dekoncentracija vozača prekomjernih informiranjem i novim tehnologijama, mladi vozači, vozači kamiona i autobusa te vozači treće životne dobi koji po broju nesreća stoje uz bok mladim vozačima.

 

Austrija - potrebno interdisciplinarno djelovanje

Klaus Schierhackl iz austrijskog ASFINAG-a iznio je podatak da je na cestama u Austriji 2001.g. bilo 958 poginulih,
a na autocestama 179, a 2007. godine na svima cestama 691 dok je na autocestama taj broj iznosio 83 i pozitivni trend se nastavlja. Glavni uzroci nesreća bili su : brzina (27%), pretjecanje (17%), umor (16%), razmak (10%), alkohol (5%) i ostalo (25%).
ASFINAG od EU prije svega očekuje zajednički Zakon o sigurnosti prometa na cestama te zajedničke aktivnosti njegove kontrole i provedbe kao i okvir za provedbu koja je financijski održiva.
Od državnih tijela očekuje koordiniranu suradnju među sudionicima koji trebaju provoditi zacrtane mjere. ASFINAG
sa svoje strane čini sljedeće u cilju povećanja sigurnosti: gospodari pouzdanom mrežom, informira pravovremeno korisnike o nepredviđenim događanjima, kontrolira brzinu pomoću pokretnih jedinica, nabavlja digitalne radare koje će postaviti na mreži.
Tijekom 2008. ASFINAG je u cilju povećanja sigurnosti izgradio 2. cijevi sljedeći tunela: Lainberg (A9) vrijednosti 48.5 milijuna EUR, Katschberg (A10) vrijednosti 112 milijuna EUR i Ganzstein (S6) vrijednosti 70 milijuna EUR. Izgradnja drugih cijevi dio je programa usklađivanja s Direktivom o sigurnosti europskih tunela (rok 2019.g.). Slične mjere provode se i na drugim autocestama gdje se obnavlja kolnik, postavlja razdjelni pojas, zamjenjuju odbojne ograde, poboljšava horizontalna i vertikalna signalizacija.

 

Talijanska iskustva

Talijanska iskustva iznio je Paolo Cestra zamjenik direktora
operativne jedinice talijanske prometne policije. Kontrolu prometa na autocestama u Italiji vrši isključivo Nacionalna prometna policija koja čini 10% ukupnih policijskih snaga. Ona se bavi: prevencijom i kontrolom prekršaja zakona o sigurnosti na cestama (alkohol, brzina,
registarske tablice, pretjecanje, kontrola kamiona i autobusa, zajednička ophodnja s francuskom i austrijskom
policijom na tunelima Mont Blanc i Frejus te autocestama A10 i A22), upravlja prometnim nezgodama,
osigurava pratnju iz sigurnosnih razloga, bavi se istraživanjem kriminalnim radnji u cestovnom prometu ( krađe, pljačke, lažne tablice, krivotvoreni dokumenti vozila, lažne prometne nezgode, lažna osiguranja, lažni tehnički pregledi, ilegalne vozačke dozvole i dr.), vodi nacionalnu bazu podataka o prometu i nezgodama i vodi informativne kampanje o sigurnosti u prometu na cestama.
Nacionalna prometna policija je jedina ovlaštena Na autocestama djelovati temeljem sporazuma sklopljenog sa 23 tvrtke i tijela nadležna za autoceste. U tu svrhu Prometna policija angažira 6.250 jedinica tj. 55% svih svojih ljudskih potencijala. Smjene su 7 dana 24 sata na dan. Smjena traje 6 sati i pokriva 40-60 km autoceste. Prometna policija je 2005. godine s talijanskim koncesionarom ASPI počela projekt sigurnosti nazvan TUTOR, u sklopu kojeg se vrši redovita kontrola srednje ali i trenutne brzine vožnje. Projektom je pokriveno 2.000 km autocesta, a nakon godinu dana primjene broj smrtno stradalih pao je za 51%, broj nezgoda s ozlijeđenima za 27%, a ukupan broj nesreća za 19%.

 

Nakon talijanskog izlaganja održana je prezentacija prekogranične suradnje prometne policije Austrije, Italije i Njemačke. Na 260 km autocesta u južnom Tirolu djeluje 130 policajaca namijenjenih isključivo za kontrolu autocesta te još 60 prometnih policajaca.
Suradnja se odvija kroz zajedničke ophodnje, zajedničke inspekcije kamiona. Nekoliko kontrolnih točaka omogućava savršenu kontrolu teških kamiona.
Surađuje se i prilikom teških prometnih nesreća, razmjenjuju se informacije o prometu i sudjeluje na periodičkim sastancima gdje se razmjenjuju iskustva.

 

 

Prezentacije možete pronaći ovdje...

 

• Sigurnost prometa na cestama - Annie Canel, Glavni direktorat za promet i energiju, Europska Komisija
• Neki od elemenata sigurnosti na cestama u Njemačkoj, Alain Estiot, glavni direktor, Toll Collect (Njemačka)
• Sigurnost na cestama u Austriji, Klaus Schierhackl, financijski direktor, ASFINAG (Austrija)
• Prezentacija - Markus Widmann, načelnik Odjela za promet, Policija pokrajine Tirol (Austrija)
• Prezentacija - Paola Cestra, zamjenik direktora Operativnog odjela talijanske prometne policije (Italija)

37. ASECAP-ovi dani studija i informacija, održani su Krakovu od 24. do 27. svibnja 2009. godine sa velikim uspjehom okupivši 300-tinjak glavnih izvršnih direktora tvrtki za autoceste, stručnjaka i državnih dužnosnika iz 30-ak zemalja.

Na kongresu je dosadašnji predsjednik udruženja Fabrizio Palenzona iz talijanskog udruženja autocesta AISCAT predao mandat novom predsjedniku Jose-Luis Feitu iz španjolskog udruženja ASETA na razdoblje od 2009. do 2011.

Na kongresu je sudjelovalo ukupno 12 delegata iz četiriju hrvatskih tvrtki za gospodarenje autocestama.

Četverodnevni događaj organiziran je u suradnji s ASECAP-ovim poljskim članicama, Autostrada Wielkopolska, Stalexport Autostrada Malopolska i Gdansk Transport Company. Na kongresu je sudjelovalo nekoliko ključnih govornika, uključujući generalnu direktoricu Europske investicijske banke Grammatiki Tsingou-a, zamjenike ministara infrastrukture iz Poljske i Italije, kao i visoke predstavnike Europske komisije te Direktorata za promet i energiju (DG TREN).

Oni su, zajedno s predsjednicima 21 zemlje članice ASECAP-a, raspravljali o glavnoj temi ASECAP-ovog kongresa „Društveno-ekonomski odjek Europske zelene prometne politike".

Predsjednik ASECAP-a Fabrizio Palenzona otvorio je Kongres konstatirajući da „iako je održiva prometna politika već i sada glavni prioritet europskih autocesta, EU mora program rada prilagoditi današnjoj društveno-ekonomskoj situaciji koja nije pozitivna i može zahtijevati značajne prilagodbe."

U svojoj poruci sudionicima Kongresa dodao je da je „europska prometna politika dovoljno zrela da se na pragmatičan i realan način suoči s ključnim problemima kao što su elektronička naplata, Eurovinjeta, ITS i sigurnost. U tom pogledu, naplata cestarine (i uloga koncesionara za autoceste) postaje sve značajnija jer mora pronaći načine kako bi maksimalno povećala ograničene financijske resurse i usvojila inovativne instrumente za financiranje održivih, sigurnih i visoko kvalitetnih autocesta."

Gđa. Tsingou iz EIB-a, koja je bila uključena u dio rasprave posvećene ulozi koncesionara u doba trenutne krize, predstavila je aktivnosti i potpore EIB-a prometnoj politici EU i Paket mjera za gospodarski oporavak. Povrh toga, istaknula je da je infrastruktura ključ oporavka te da je uloga javnih promotora da bodre PPP projekte i pomažu investicije u autoceste s naplatom cestarine. Na kraju je također pohvalila rukovodioce autocesta koji su imali ključnu ulogu u stvaranju bogatstva, podizanju kvalitete usluge (učinkovitost prometa, sigurnost, razvoj ITS alata) i promicanju „poštene naplate".

 

Sažetak najvažnijih pitanja s četverodnevnog Kongresa:

Na konferenciji su održane i radne sjednice s više od 50 prezentacija u okviru sljedećih tema:

- ITS: od istraživanja do razvoja;

- 2010: Ciljana godina do koje treba prepoloviti 50.000 poginulih na EU cestama;

- Osigurati uvjete potrebne za donošenje Direktive o eurovinjeti

- Interoperabilnost među nacionalnim shemama naplate: projekt CESARE IV i nacionalne sheme u pripremi;

 

Zrinka Drozdek i Jurica željeznjak iz Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. održali su zapaženu prezentaciju o sigurnosti te sudionicima prikazali razne mjere koje ARZ primjenjuje u cilju povećanja sigurnosti na toj autocesti.

 

Održane su i 2 interaktivne sjednice:

- Naplata cestarine i najnovije tehnologije: Ideje koje djeluju!

- Inovacije i izazovi u okruženju sigurnosti na cesti

 

Stručnjaci iz cijele Europe imali su priliku predstaviti najnovije uspjehe u gore spomenutim područjima te podijeliti i izmijeniti iskustva u svrhu poboljšanja svakodnevnog upravljanja autocestama.

Rasprave su dovele do zaključka da je učinkovitu prometnu politiku moguće ostvariti samo pomoću učinkovite infrastrukture (inteligentne, kooperativne, održive i sigurne) i sposobnog menadžmenta. S tim ciljem, infrastrukturu treba planirati, graditi, njome upravljati i poglavito financirati ju. Koncesionari za autoceste s naplatom cestarine imaju u tome i iskustva i znanja.

Kongres je završio pozivom predstavnika iz Norvegfinans-a za sudjelovanje na sljedećim ASECAP-ovim danima koji će se dogodine održati u Norveškoj (30. svibnja - 2. lipnja).

Tehnička izlaganja potražite na www.asecap.com a prezentacije na http://www.asecap.com/english/pubinf-contributions-en.html.